RAZGOVARAO: Stjepko Gambiroža
Pred sam kraj godine, u vrijeme kad se blagdanski duh vidi i osjeti na sve prometnijim gradskim ulicama i kad blagdanska shopping groznica nemilosrdno cijedi novčanike i pegla bankovne kartice, uz šalicu vrućeg čaja razgovarali smo s gradonačelnikom Koprivnice, potpredsjednikom SDP-a i Hrvatskog sabora, Mišelom Jakšićem u njegovom prohladnom uredu na Zrinskom trgu. U razgovoru kojeg su često prekidali telefonski pozivi dotakli smo se lokalnih, regionalnih projekata i planova, ali i nacionalnih političkih tema.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
PL: Koji su glavni projekti u planu za sljedeću godinu u Koprivnici?
– Ovakav investicijski ciklus nismo sigurno imali u posljednjih 50 godina. Teško je ponekad i sve pobrojiti. Ono što nas čeka u novoj godini je dovršetak dogradnje OŠ Braća Radić, rekonstrukcija područnih škola Jagnjedovec, Starigrad i Reka. To su stvarno ogromni iskoraci u obrazovanju za naše najmlađe. Krećemo s gradnjom tržnice i knjižnice, a završit ćemo obnovu sinagoge i muzeja te završetak muzejskog trga s E19. Naravno da nastavljamo i s intenzivnim ulaganjem u gradske prometnice, no ono što je sigurno najveći iskorak je gradnja rotora kod Podravkinog podvožnjaka u partnerstvu s Hrvatskim cestama i završne pripreme za rotor Radnička. Kad već spominjem partnerske projekte, moram spomenuti završetak studentskog i učeničkog doma te uvjerenje da ćemo u idućoj godini u partnerstvu sa županijom ostvariti značajne iskorake u proširenju kapaciteta za stare i nemoćne. Ogroman prometni iskorak bit će početak spojne ceste od rotora kod Interspara koja će ići pored bazena u Kampus, a projektira se i koprivnička obilaznica te da očekujemo završetak radova na brzoj cesti do Vojakovačkog Kloštra i nakon toga raspisivanje javne nabave za radove prema Mučnoj Reki. Dotakli smo se prometa pa moram spomenuti i konačno rješavanje javnog prijevoza na području Koprivnice i naših partnerskih općina. Sve ovo značajno mijenja vizuru naše Koprivnice i to je ono što jako veseli.
PL: Što je s izgradnjom novog gradskog stadiona i nogometnog kampa?
– U završnim smo pripremama za raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja i nakon samog natječaja operacionaliziramo projekt gradnje u partnerstvu s HBOR-om. Slaven Belupo i Koprivnica zaslužuju novi stadion i siguran sam da ćemo izgraditi novi stadion. Što se nogometnog kampa tiče, širimo sportsku zonu na Cerinama, nastavljamo ulaganja u igrališta ostalih nogometnih klubova s područja grada, a sam kamp doći će kao tema nakon što pokrenemo radove na stadionu. Naši sportski klubovi, počevši od nogometa, rukometa, do hrvanja i ostali ostvaruju doista sjajne rezultate na nacionalnom i europskom nivou, a još je veće veselje što okupljaju velik broj naših klinaca i klinceza. I bez stadiona, koji je jako važan, nikada nismo toliko ulagali u sportsku infrastrukturu za nogomet, borilačke sportove, u dvorane za dvoranske sportove, gradimo nove teniske terene, projektiramo atletsku stazu. Zato Koprivnica i jest grad sporta.
PL: Nakon dugo godina došlo je do promjene na čelu gradske turističke zajednice, mogu li se očekivati neki drugi smjerovi u razvoju turizma? Stoji li Grad i dalje iza Renesansnog festivala i mogu li se očekivatineke promjene u formatu najveće turističke manifestacije u Koprivnici?
– Uvjeren sam da će Lana Miletić uz podršku svih nas dati jednu novu energiju, viziju i motiv radu gradske turističke zajednice. Prostor i potencijal definitivno postoji i u nadogradnji naših postojećih manifestacija, ali i u nekim sasvim novim programima. Imamo tradiciju, imamo mogućnost razvoja eno-gastro ponude i siguran sam da možemo doseći razinu turističke ponude Međimurja ili Varaždina. Renesansni festival sigurno ostaje u Koprivnici, a promjene u formatu i samom pristupu će se sigurno dogoditi. Uz puno snažniju suradnju s našim OPG-ovima, obrtima, velikim gospodarskim subjektima, čeka nas i puno veće uključenje u razvoj turističke ponude, knjižnice, muzeja i Pučkog otvorenog učilišta jer kraj u kojem je nastala naivna umjetnost, gdje je živio Fran Galović, PajoKanižaj, Zlata Bartl, kraj koji danas ima sjajne suvremene umjetnike, kao Marka Gregura, sigurno može, uzimajući najbolje iz naše baštine, s dodavanjem malo one zlatne prašine novih vremena stvoriti sjajnu turističku ponudu. U konačnici i kroz Slaven Belupo, Podravku, međunarodna sportska natjecanja, možemo razvijati naš turizam. Definitivno je da važnu ulogu nose i privatne inicijative u smještajnim kapacitetima, no isto tako puno očekujemo i od najavljenih izgradnji i rekonstrukcija u hotelskim kapacitetima, od Casteluma, Podravine do Dvorca Inkey.
PL: Je li u planu izgradnja otvorenih bazena u Koprivnici ili barem nadogradnja i rekonstrukcija postojećih zatvorenih bazena?
– Da, planiramo izgraditi vanjske bazene, projekti postoje, u najavi su određeni novi natječaji Ministarstva turizma, ali paralelno s time razrađujemo neke alternativne modele financiranja. Vanjski bazeni su sigurno jedna od važnih investicija kod podizanja turističke ponude, no cijeli taj blok ne gledamo samo kroz bazene, nego ga širimo kroz nogometne terene, teniske terene i budućuatletsku stazu. Nacrti koje imamo pokazuju nam doista sportski park kakav Koprivnica zaslužuje.
PL: Za sljedeću godinu najavljena je izgradnja 12 stanova u Cvjetnoj izprograma poticajne stanogradnje. Je li to dovoljno i planira li se taj program nastaviti i dalje?
– Nakon što je konačno došla promjena etalonske cijene od strane države, pokrećemo prvu novu gradnju kroz APOS, no isto tako spremili smo dvije lokacije koje ćemo pustiti u provedbu nakon što vlada donese pravilnik o priuštivom stanovanju. Nastavljamo i s prodajom poticanih građevinskih zemljišta za mlade obitelji koja će se nalaziti u zonama Cvjetna, Podolice i spremamo dio Ledinske prema Kampusu. Spojna cesta između Interspara i Kampusa otvara prostor za jedno od najvećih stambenih širenja unazad nekoliko desetljeća i za mlade koprivničke obitelji, ali i za privlačenje mladih ljudi i obitelji, primjerice iz Zagreba, koji će nakon završetka pruge tražiti mirniji i kvalitetniji život, što će im kod nas zasigurno biti omogućeno.
PL: Kakav je danas odnos grada Koprivnice s državom; dobivate li potporu neovisno o političkoj pripadnosti, ili i dalje postoji političko filtriranje projekata?
– Hrvatska je snažno centralizirana država i u takvim su okolnostima opasna favoriziranja i depriviranja pojedinih općina, gradova ili županija. U tom je smislu neprihvatljivo često pozivanje lokalnih čelnika HDZ-a, ali i pojedinih ministara, na tzv. vertikalu vlasti. Ta je izjava ne samo nekorektna, već i vrlo opasna, odnosno izravna potvrda političke trgovine pod pokroviteljstvom izvršne vlasti. Jer, Hrvatska je i Zadar i Koprivnica. I Osijek i Pula. I Rugvica i Legrad. Svakako bih volio da neke stvari idu brže, da smo kao država efikasniji, da se ne čekaju desetljećima neki važni projekti, poput naše brze ceste koja život znači. Veseli me suradnja na nekim projektima koji se u posljednje vrijeme realiziraju, poput spomenutog rotora kod Podravke, učeničkog i studentskog doma, ali i ogroman iskorak kroz NPOO za škole, projekt pruge ide prema svojem kraju, a i pokrenuli smo stvari s brzom cestom. Moramo si priznati da smo stvarno izgubili nekoliko desetljeća u našoj neovisnosti gdje se Podravinu i Prigorje doživljavalo doslovce kao Gruntovčane. Za puno toga smo si sami krivi s poznatom podravskom šutnjom. Vjerujem da brojne ljude u Zagrebu živciram što stalno potenciram projekte koje smo odavno zaslužili, teško je popraviti sve od jednom, kada se toliko dugo akumulira, no sigurno je da s tog puta ne mislim skrenuti niti odustati.
PL: Kakav odnos imate s novim županom Tomislavom Golubićem koji je ne takodavno bio Vaš pročelnik, a sada je prvi čovjek Županije? Kako bi ste ocijenili prvih pola godine mandata novog župana?
– Kao i do sada, mi smo suradnici i prijatelji. Niti jedna promjena nije laka, a pogotovo kada naslijediš osobu koja je na neki svoj način 24 godine bila u vodstvu županije. Napravljeno je podosta promjena, promijenjen je pristup projektima i planovima i siguran sam da će Koprivničko-križevačka županija ostvariti napredak, a to puno znači i za Koprivnicu, jer stalno ponavljam da koliko će jake biti naše općine, toliko će biti jaka i Koprivnica. Tu je presudan impuls od strane županije, a siguran sam da će taj impuls dati nova ekipa. Ono što svakako želim pohvaliti je značajno povećanje energije, aktivnosti i motivacije koju su svi zajedno uložili da sačuvaju sve ono što je bilo i dobro u radu županije, ali i da preokrenu negativne trendove koje smo nažalost imali popriličan broj.
PL: Posljednjih mjeseci vidimo da ponovno dolazi do podjela u društvu istalno se vraćamo na teme iz Domovinskog rata pa i Drugog svjetskog rata. Kome uopće odgovara da se takve teme stalno forsiraju u javnom prostoru i je li to dobro?
– Domovinski rat je časna, pobjednička epizoda u stvaranju naše Hrvatske. U drugom svjetskom ratu Hrvatska je sa svojim antifašističkim pokretom bila na pobjedničkoj strani te su zahvaljujući hrvatskim partizanima matici zemlji vraćeni dijelovi zemlje koje je drugima predala ustaška vlast. To je okvir u kojemu je nastala ovakva, moderna hrvatska država. I to ne mogu prefarbati nikakvi pokušaji revizije prošlosti, zamagljivanja povijesnih činjenica.Priča o prošlosti, partizanima i ustašama odgovara onome tko nema odgovore i rješenja za probleme inflacije, onome kojem glavnog državnog inspektora hapsi policija zbog „ozakonjenog“ reketa, onome kojem hapse ministra zdravstva zbog uzimanja provizije za nabavu medicinske opreme, a vi ga onda radi očuvanja mira i saborske većine zaposlite u klinici u kojoj je za opremanje uzimao proviziju. Priča o prošlosti je zamjena za neimanje vizije za razvoj budućnosti. I zato se žestoko protivim nametanju ovakvih krivih tema i prioriteta. Meni su puno važnije rasprave o budućnosti, o povećanju proizvodnje, samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji,posebice ključnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, energetske samodostatnosti, izgradnje funkcionalne države, efikasnog sustava zdravstva, modernog obrazovnog sustava 21. stoljeća.
PL: Biste li dozvolili nastup Marka Perkovića Thompsona u Koprivnici?
– Sigurno mu ne bi platili da ne pjeva! Nisam za zabrane. Drago mi je da je Thompson 2025. naučio da Jugoslavije više nema, a za ostale prijepore i prtljagu koju nosi sa sobom očito će krajnju odluku morati dati Ustavni sud Republike Hrvatske. I bilo bi dobro da se Ustavni sud čim prije izjasni o ovom prijeporu kako bismo zatvorili ovu, za budućnost zemlje, ne toliko bitnu temu.
PL: Posljednjih dana puno se govorilo o paketu građevinskih zakona. Što jepo Vama u njemu loše?
– U ovom se slučaju radi o zakonima koji su morali najprije dobiti strukovne podloge, a nakon čega se trebalo postići politički konsenzus. To se posebno radi o Zakonu o prostornom uređenju koji je izazvao najviše prijepora, prvenstveno iz stručnih krugova. Ako jedan zakon od 250 članaka u javnoj raspravi sa zainteresiranom javnošću dobije 1700 primjedaba, onda je sasvim jasno da tu nešto ozbiljno ne valja. Zakon je izrazito loš, s brojnim lošim i za prostor opasnim rješenjima. Glavni prigovor zakonu se svodi na jednostavnu spoznaju: ovaj zakon ne štiti građane, nego pleše jedino i isključivo po interesima krupnog kapitala. Umjesto da se čuva prostor i predivnu zemlju koju imamo, HDZ je pripremio zakon po mjeri najbogatijih. HDZ ovim zakonom šalje poruku: „Nama nije važan hrvatski prostor, već novac“. U preambuli zakona nedostaje jedno vrlo jasno vidljivo načelo: „Tko ima novaca, može raditi sve što mu srce želi“. To je odredba koja je razrađena u brojnim člancima, od urbane komasacije, preko povećanja izgrađenosti u golf terenima pa do udvostručenja dozvoljene gradnje apartmana na pomorskom dobru u marinama i pretvaranja kampova u prave resorte uz samu morsku obalu. Ovim je Zakonom HDZ dao startni pucanj za novu fazu devastacije hrvatskog vrijednog resursa, našeg prostora.
PL: Smatrate li da lokalna samouprava u Hrvatskoj ima previše ilipremalo ovlasti, i koje bi ste konkretne nadležnosti s razine države prenijeli gradovima i županijama?
– Hrvatska je nakon Grčke najcentraliziranija država u Europskoj uniji tako da su ovlasti koje imamo definitivno premale. U perspektivi bih volio da se Vlada ne igra samo stopama poreza na dohodak, koji izvorno i nije njihov prihod, nego da otvorimo prostor za raspravu na porez na dobit i o PDV-u, jer bilo bi sasvim prirodno i normalno da značajan dio tih prihoda ostane tamo gdje ga ljudi ostvaruju. To bi bio snažan vjetar u leđa jedinicama lokalne samouprave. Isto tako, smatram da je za cijelu Hrvatsku potrebno napraviti financijski okvir školstva i zdravstva i za početak bolnice vratiti ljudima koji su ih i gradili. Centralizirali su bolnički sustav radi objedinjavanja nabave, a onda su se ministar i ekipa ubacili u sustav te objedinjene nabave, da ne spominjem nepriličnu razinu politizacije sustava koji iznutra razbija učinkovitost. Jako dobro znamo da stanje u koprivničkoj bolnici nije dobro, a do toga je doveo HDZ.
PL: U posljednje vrijeme često se događa da zaštitni sustavi u zdravstvu padaju i izloženi su sve većim napadima hakera i drugih kojižele doći do podatka građana ili imaju neke druge namjere. Kakvo jeuopće stanje sigurnosti sustava na gradskoj ili županijskoj razini,postoje li takvi napadi i tu te što bi se moglo učiniti naunaprjeđenju kibernetičke sigurnosti?
– Stanje sigurnosti sustava je korektno ili zadovoljavajuće, no nisam siguran da će biti dovoljno za sve izazove koje nosi moderno vrijeme i razmjeri kibernetičkog kriminala koji su u nekim krajevima svijeta zapravo državni, vladini projekti. Nacionalno gledano, kao član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, moram naglasiti da si SOA tu daje puno truda i radi odličan posao, ali ne mogu niti oni sve, tako da ćemo ubrzo morati sjesti na nivou županije i vidjeti kako pokrenuti neki naš domaći zavod koji će se baviti poljem kibernetičke sigurnosti. To ovako može izgledati apstraktno, ali nam sigurno ne bi bilo apstraktno da nam hakeri upadnu u sustav Doma zdravlja i zaključaju sve zdravstvene kartone naših sugrađanki i sugrađana. Ozbiljna tema koja će zahtijevati i ozbiljne odluke.
PL: Potpredsjednik ste stranke, posljednjih pola godine i Hrvatskog sabora, imate li ambicije za preuzimanje SDP-a u budućnosti i kako stezapravo zadovoljni smjerom kojim Vaša stranka ide?
– Nacionalni SDP je desetak godina u krizi i potrebne su nam ozbiljne strukturne promjene na kojima intenzivno radimo. Promjena je potrebna; od načina komuniciranja do rada na terenu. To nije jednostavan put jer puno je lakše izgubiti nego ponovno zadobiti povjerenje, ali stanje s rejtingom je korektno i siguran sam da imamo prostor za rast i pobjedu. Moja ambicija je doprinijeti pobjedi SDP-a na parlamentarnim izborima.
PL: Može li SDP ponuditi prepoznatljiv ekonomski model koji se jasno razlikuje od HDZ-ova, i ako može, kako biste ga objasnili biračima?
– Naravno da može i na tome se svaki dan i radi. HDZ je nažalost zarobio zemlju u foteljaštvo, zaboravio na interese građana, a zaboravio i na nacionalne interese bez obzira na to koliko se vole dičiti svojim hrvatstvom i državotvornošću. Energetika nam ovisi o Mađarima i Orbanu, hrane ne proizvodimo ni upola koliko bi mogli i ovisimo o uvoznom lobiju. Zdravstvo je na dobrom putu da se kaže „Koliko možeš platiti, toliko se možeš liječiti“ jer su liste čekanja nikad veće. Porezne politike su kao stvorene za strani kapital i strane trgovačke lance;poruka je jasna „Evo vam europske cijene, ali nemojte nas pitati za europske plaće“. Umirovljenici su apsolutno ostavljeni i zapravo najveći gubitnici svega onog što se u hrvatskoj ekonomiji danas događa. Sve su to, kao i još neke druge, teme o kojima trebamo pričati i ponuditi jasne odgovore i to ćemo napraviti, no za to će nam trebati još jedan intervju.
PL: Hrvatska se sve više oslanja na uvoznu radnu snagu. Je li to nužna ekonomska realnost ili priznanje neuspjeha dosadašnjih razvojnih politika?
– Prvo, ono gdje moramo povući jasnu granicu između legalnih i ilegalnih migranata, jer određeni političari na jedan vrlo ružan i neljudski način sve guraju u isti koš. Pošteno si moramo priznati da bi bez stranih radnika hrvatsko gospodarstvo na današnji dan apsolutno stalo u brojnim industrijama, od graditeljstva, turizma, ugostiteljstva, ali bi ozbiljne teškoće imala i prerađivačka industrija. Što nas je dovelo do toga, s jedne strane problemi prirodnog prirasta koji muče cijeli zapadni svijet, no s druge strane imamo i mi svoj hrvatski patent da je masa mladih ljudi otišla jer su prestali vjerovati u ovu državu, njene institucije, zapravo najtragičnije, prestali su vjerovati da u ovoj zemlji imaju nadu za bolji život. HDZ-ova je vlast na pritisak poslodavaca otvorila granice za nekontrolirani uvoz radne snage što je smanjilo cijenu rada za domaću radnu snagu. Time je HDZ izravno potaknuo bijeg naših mladih u zemlje s većim plaćama.
PL: Dok građani Hrvatske danas imaju bitno manje plaće od stanovnika razvijenih europskih zemalja, cijena hrane i osnovnih životnih namirnica u nas je obično ili jednaka ili nešto skuplja nego u tim zemljama. Kako je to moguće i na koji način uopće zaustaviti tu inflaciju, po kojoj smo među najgorima u Europi?
– Potpuno drugačijom poreznom politikom nego što ju imamo danas, jer Hrvatska danas pogoduje isključivo uvoznicima i onima koji iz Hrvatske izvoze kapital iliti dobit koju stvore od hrvatskih građana. Jadna je Vlada koja stranim trgovačkim lancima dozvoli da nam nametnu tzv. europske cijene dok istovremeno radnicima ne daju europske plaće. Umjesto energičnih odluka i izmjena u zakonodavstvu, naša Vlada danas stranim trgovcima šalje tugaljive sms-ove, a to je tragikomično. Više je toga što ćemo morati dramatično primijeniti jer i ova inflacija i covidpandemija prije toga su nam jasno pokazale koliko je slab naš gospodarski model koji primarno počiva na uvozu strane robe, osobnoj i javnoj potrošnji i turizmu. Bez vlastite proizvodnje, bez vlastite poljoprivrede i bez vlastite energetske neovisnosti, teško možeš zaustaviti inflaciju. Nažalost, staza na koju nas je stavila HDZ-ova vlada vodi prema tome da će inflaciju na kraju zaustaviti recesija koja će se opet slamati na onima koji najmanje imaju. Ovakvom politikom HDZ vozi državu velikom brzinom izravno u betonski zid.
PL: Australija je nedavno zabranila pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina, mislite li da bi nešto slično trebala uvesti i Hrvatska? Kakvo je uopće Vaše mišljenje o društvenim mrežama i utjecaju koje one imaju na društvo?
– Tehnološki napredak koji je donio i društvene mreže i umjetnu inteligenciju donio nam je sjajnu priliku za novi rast i razvoj, zapravo za društvo pravednosti i blagostanja koliko god to nedohvatljivo izgledalo. Danas se to ne događa, nego zapravo ulazimo u totalno drugačiji proces gdje ispada da algoritmi i interesne grupacije koje njima upravljaju počinju upravljati našim poslom, zapravo našim životom. To je jedan od razloga zašto i svjedočimo vremenu strašne institucionalne krize koju prolazi cijeli zapadni svijet, gdje umjesto daljnje demokracije, razvoja, solidarnosti, većih prilika za sve, dobivamo svijet autoritativnosti po mjeri interesnih grupacija koje čine vjerojatno jedan posto svjetskog stanovništva, a na silu bi htjeli upravljati s 99 posto svjetskog bogatstva. Tako da to je jedan od izazova s kojima će se Hrvatska već danas morati ozbiljnije pozabaviti.
PL: Koji su po Vama danas najveći problemi u hrvatskom društvu i kako ih riješiti?
– Kad imaš promašeni ekonomski model, kao što ga danas ima Hrvatska, i kad na to nadodaš neizvjesnost koja vlada u cijelome svijetu, vrlo lako dolazi do pokušaja radikaliziranja društva kao što se danas događa u Hrvatskoj. Jednostavno nestaje prostor za razgovor, dijalog, za razmjenu različitih mišljenja. Na nama u politici je ogromna odgovornost da vratimo taj razgovor i razumijevanje različitog, ali isto tako i da dramatično, hrabro i energično promijenimo hrvatski ekonomski model i funkcioniranje naših institucija. Ekonomske interese diktiraju nam stranci, a sad je valjda svakome jasno da se HDZ više ne može sakrivati niti iza vanjskopolitičkog značaja, jer dok nam Orban diktira energetiku, a Vučića dočekujemo u Dubrovniku da bi nam dijelio lekcije, tada je naš vanjskopolitički značaj samo jedna šarena laž. Čim prije se ulovimo ozbiljnog rada na životnim promjenama i maknemo se od ustaša i partizana, tim prije ćemo postati snažnije razvijena zemlja.
FOTO Nikola Wolf
