Krivolov na vodama u našoj županiji sveden je na minimalnu razinu, rekao je za Podravski voditelj ribočuvarske službe Stjepan Blažic, s kojim smo razgovarali povodom ribočuvarskih ispita održanih u Rasinji, koje je položilo 11 novih ribočuvara. Ispit je organizirao Športsko-ribolovni savez Koprivničko-križevačke županije, a navedeni su ribočuvari u Rasinju došli iz raznih dijelova Hrvatske, ujedno u posjet najmlađem našem Športsko-ribolovnom klubu Švelec.
Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izadnju Podravskog lista…
Ribočuvari su, ne treba posebno objašnjavati, važan dio svake ribolovne zajednice te su zaduženi za nadzor i zaštitu ribolovnih voda. Naše vode nadzire 17 ribočuvara, koji su i dobro opremljeni, tvrdi Blažic, nadodavši kako cijeli sustav kod nas u praksi jako dobro funkcionira.
– Vodim ribočuvarsku službu sada već 12 godina. Mogu reći kako je u početku bilo strašno puno slučajeva krivolova, da bi se sad to svelo na nekolicinu nama već poznatih pojedinaca. To je kazneno djelo koje smo uspjeli svesti na minimum – rekao je Blažic, pojasnivši kako su današnji krivolovci uglavnom preostali iz neke starije generacije, dok mladima danas takvo što ni ne pada na pamet.
– Mladi se bave ribolovom radi sporta i druženja u prirodi, i sve ih je više, puno više nego prije, što nam je i drago. Ne bave se time za nekakvu korist, dok su krivolovci na tome dobro znali zarađivati – ističe Blažic.
– Mrežarenje su smatrali i tradicionalnim načinom ribolova, dok je to danas ne samo nedopustivo, već i nezamislivo. Pokraj mreža, tu su i žinje, vrše, pa i podvodne puške. Iako se tako nekad lovilo, danas je zabranjeno – tvrdi Blažic.
– Većina mrežara je tu ribu preprodavala, a neki su od toga i dobro zarađivali. Osobno znam kako su si neki pokupovali skupocjene aute, a bogme su se gradile i kuće, pogotovo u nekim mjestima u susjednim županijama – govori Blažic, nadodavši kako danas neki ribiči to isto znaju raditi, iako na legalan način, budući da svojom opremom na udicu ulove veliku količinu ribe, a koju pritom ne registriraju u upis ulova ribe.
Na našim vodama najčešće se, tvrdi Blažic, krivolovi na rijeci Dravi. Točnije, na određenim dijelovima gdje je uopće i moguće postaviti mrežu na način da se može brzo i ukloniti.
– Na rijeci Dravi, ali i Muri postoje određeni dijelovi. Ne možete mrežu, naime, postaviti tamo gdje rijeka brzo prolazi, već tamo gdje su određeni rukavci gdje je voda sporija. Prošle je godine bio nizak vodostaj, zbog čega smo rijetko i imali takve slučajeve. Oni inače čekaju da se rukavci napune vodom – priča nam Blažic, nadodavši kako su sve lukaviji, zbog čega ih sve teže zateknu na djelu.
– Imaju neke svoje taktike pa nam uspiju pobjeći. Mrežu najčešće postave noću i ujutro je dođu izvaditi. Pritom nas prate tako da čim nas primijete, lupe veslom, uzmu ono što su ulovili i odu. Vi se gotovo morate slučajno naći na tom mjestu da biste ih zatekli na djelu – pojašnjava i dodaje kako ih ipak na kraju nekad uhvate.
– No, kad se jednom i nađu pred sudom, oni najčešće idu na tu priču da su nezaposleni ili imaju mala primanja pa tako preživljavaju, pa im se izađe ususret. No, sve te mreže i vrše i podvodne puške su kazneno djelo i ne znam zašto se to ne sankcionira – ističe Blažic, nadodavši kako je krivolov kod nas, zapravo s obzirom na riblji fond svih voda, zanemariv, što je rezultat kako njihovih akcija, ali i sve veće svijesti o očuvanju prirode kod ljudi.
– Moram reći kako ima sve više savjesnih ribiča s kojima dobro surađujemo i koji nam jave čim nešto primijete. Nekad je to bilo drugačije i svi su se bojali ribočuvara kao neke vrste policajca, dok je većini danas ne samo normalno, nego im je i drago kad obilazimo vode, porazgovaramo s njima i slično – navodi Blažic, zaključivši kako je danas najbolji ribočuvar ustvari obični, ali savjesni ribič.
– Oni najbrže primijete nepravilnosti, pogotovo s obzirom na sve vode koje nadziremo. Pokazatelj kako se vremena mijenjaju. No, takva je situacija kod nas, ne znam kako drugdje ribočuvarske službe funkcioniraju. Možemo svakako biti zadovoljni – zaključuje Blažic.
