Bliži se dan koji je u narodnoj tradiciji smatran jednim od najsvetijih u godini, dan kada se prema običajima potpuno zaustavljaju svi radovi u vrtu, šumi, polju i vinogradu. Riječ je o Velikom petku, danu koji u kršćanskoj tradiciji označava vrijeme tišine, sabranosti i poštovanja, a u mnogim krajevima Hrvatske pratio ga je i strogi običaj nerada.
Prema starim vjerovanjima, na Veliki petak zemlja “miruje” i ne dira se. Ljudi su izbjegavali kopanje, sadnju, rezidbu i bilo kakav teži fizički rad na otvorenom. Smatralo se da bi narušavanje tog mira moglo donijeti loš urod ili nesreću tijekom godine, pa su se poslovi u prirodi završavali ranije, prije početka Velikog tjedna.
U nekim krajevima običaji su bili još stroži pa se rad izbjegavao ne samo na Veliki petak, nego i tijekom cijelog Velikog tjedna. Ipak, upravo se Veliki petak izdvajao kao dan kada se rad potpuno prekida. Umjesto toga, vrijeme se posvećivalo tišini, molitvi i pripremi za Uskrs, a i u kućanstvima su se obavljali samo nužni i lagani poslovi.
Važno je naglasiti da danas ne postoji službena zabrana rada u vrtu ili polju tijekom ovih dana. Ovi običaji pripadaju narodnoj i vjerskoj tradiciji te ih svatko može poštovati prema vlastitim uvjerenjima. Ipak, mnogi ih i dalje njeguju kao dio kulturne baštine i načina života povezanog s prirodom i ritmom godine.
Bez obzira na to pridržava li se netko strogo ovih pravila ili ne, Veliki petak i dalje nosi snažnu simboliku prekida svakodnevnog rada i okretanja prema miru i odmoru. U tom smislu, čak i kratka pauza od rada u vrtu ili vinogradu može biti prilika za predah i pripremu za novu sezonu koja slijedi nakon Uskrsa.
FOTO ilustracija
