razgovarao: Stjepko Gambiroža
Gost Intervjua tjedna RKC-a prošlog je tjedna bio Ivan Anušić, ministar obrane i potpredsjednik Vlade, potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Županijskog odbora stranke u Osječko-baranjskoj županiji te nositelj liste HDZ-a u IV. izbornoj jedinici, kojoj od sada pripadaju gradovi Koprivnica i Đurđevac te još 16 okolnih općina.
PL: Čest je slučaj da političari uoči izbora i za vrijeme kampanje dolaze u ovaj kraj i svašta obećavaju, a kada izbori prođu, više i ne dolaze. Sve do sljedećih izbora?
ANUŠIĆ: U politici sam od 2005. godine i ono što sam rekao i obećao, to sam učinio. Znam za projekte koji vas muče i ako sam rekao da ću se pobrinuti i dati si truda da se to pokrene s mrtve točke i riješi, to ću i učiniti, neovisno o tome hoću li dobiti povjerenje birača s ovog područja. I to zato što sam odgovoran i nadležan politički pomoći kraju u kojem ću se natjecati za ulazak u Hrvatski sabor. Koprivnica i ostatak Podravine nije sklona isključivo glasati samo za HDZ, imamo podatke s prijašnjih izbora, a stvar je onih koji se natječu na izborima. Ako mi budemo dovoljno kvalitetni i vjerodostojni, dobit ćemo potporu.
PL: U Koprivnicu ste stigli iz Zagreba, koliko je trajala vožnja? Što je s brzom cestom od Križevaca do Koprivnice, Podravskom magistralom?
ANUŠIĆ: Znam za taj problem. Prije nekoliko mjeseci bio sam u Koprivnici i od Osijeka mi je trebalo dva i pol sata vožnje. Iz Zagreba je nešto manje, no to je svejedno puno. Pokrenuta je izrada idejnih projekata za dionicu od Križevaca prema Kloštru Vojakovačkom, koja je duga 7,5 kilometara. U planu za ovu godinu je raspisivanje natječaja za ugovaranje idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole i na koprivničkoj obilaznici, a brza cesta je nešto što treba politički izlobirati i gurati. Koprivnica je sada moja odgovornost kao nositelja liste i definitivno ću se pozabaviti tim problemom, a vjerujem da cesta može biti završena i prije 2030. godine. Podravina i Koprivnica brzom cestom moraju biti spojene sa Zagrebom i ostatkom Hrvatske.
PL: Najavljeno je da prvih šest borbenih aviona Rafale stiže krajem travnja?
ANUŠIĆ: Procedura nabave borbenih aviona pokrenuta je 2019. godine, a prvih šest Rafala dolazi nakon 25. travnja preletom iz francuskog Toulousea do zagrebačke zračne luke. Drugih šest aviona stići će do sredine 2025. godine tako da bi Oružane snage uskoro trebale imati cijelu eskadrilu od 12 borbenih zrakoplova.
PL: Kakvi su daljnji planovi po pitanju naoružanja i opremanja Oružanih snaga RH?
ANUŠIĆ: Četiri obalna ophodna broda ugovorena su još 2014. godine, a do sada nisu isporučeni. Prije nekoliko dana potpisao sam uime Ministarstva obrane ugovor s Brodogradilištem specijalnih objekata da se prvi ophodni brod isporuči u sljedećih devet mjeseci. Kada sam postao ministar obrane jedan od mojih prvih poteza bio je upravo odlazak u Brodosplit i pokretanje ovog projekta. Prvi brod smo, dakle, riješili, a nakon njegove isporuke, dogovorit ćemo dovršetak i isporuku preostala tri broda. Tu su i borbeni helikopteri Black Hawk koje nabavljamo u suradnji s našim saveznicima i strateškim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama. Četiri helikoptera već su ovdje, naručeno je još osam tako da ćemo imati i cijelu eskadrilu. U fazi ugovaranja i kupovine je i 30 oklopnih vozila Patria, tu je i nabava ukupno 89 oklopnih vozila Bradley. Slijedi nabava protuzračne obrane, protuoklopnih sustava, sve ono što jača Oružane snage.
PL: Kakve su uopće danas plaće hrvatskih vojnika?
ANUŠIĆ: Povećanje plaća je najbitnije. Od 2008. godine pripadnicima Oružanih snaga nisu podizani vojni koeficijenti, a 2013. godine vrijednost koeficijenta im je smanjena za tri posto. Sada su koeficijenti za najniže plaće podignuti više od 40 posto, a osnovna plaća vojnika iznosila je 816 eura. Sada će biti blizu 1200 eura. To nije dovoljno, no 816 eura bilo je sramotno malo. I dalje se planira raditi na tome da se pripadnicima Oružanih snaga ne samo podigne plaća, već da im se pomogne kroz druge benefite, kao što su stambeno zbrinjavanje i porezne olakšice. No, o tome ćemo razgovarati ako ću imati priliku i dalje biti na ovoj poziciji.
PL: Iznimno aktualna je i tema povratka vojnog roka. Kada se mogu očekivati pozivi i kako će vojni rok izgledati?
ANUŠIĆ: Vojni rok zamrznut je 2008. godine jer se tada više od 90 posto pozvanih u vojsku pozivalo na priziv savjesti. To više nije imalo smisla, no sada je, zbog geopolitičke situacije i sigurnosnih okolnosti u kojima se Europa i svijet nalaze, vrijeme za povratak vojnog roka. Uostalom, većina europskih zemalja ili je vratila ili razmišlja o vraćanju vojnog roka. Započeo je proces pripreme Oružanih snaga za obuku, a vojni rok bi od 1. siječnja trebao biti spreman za implementaciju. Radi se o tri mjeseca dugom obveznom vojnom roku za koji će biti pozivani svi muškarci koji napune 18 godina i prođu liječnički pregled. Priziv savjesti je, naravno, ustavna kategorija i ljudi će se i dalje moći pozvati na savjest, ali onda će šest mjeseci ići na civilno služenje vojnog roka. I to ne u škole da bi bili zamjenski domari, vrtiće ili staračke domove, već će biti raspoređeni u civilnu zaštitu.
PL: Kakvo je uopće sigurnosno stanje u okruženju? Proteklih smo dana vidjeli kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, patrijarh Porfirije i Milorad Dodik najavljuju uskršnju deklaraciju o teškom položaju Srba. Što to znači za nas?
ANUŠIĆ: To je nastavak politike Srbije iz devedesetih i posezanja za tuđim teritorijima. Politika je to od koje se očito ne odustaje, a isto radi Rusija agresijom na suverenu državu kao što je Ukrajina. Geopolitička situacija u svijetu rapidno se mijenja i sigurnost se ne podrazumijeva sama po sebi, već se mora braniti jakim i spremnim Oružanim snagama. Hrvatska vojska treba biti kvalitetna jer je tada sposobna za odvraćanje i nikome u tom slučaju ne pada na pamet da vas napadne. Samo članstvo u NATO-u je bitno, ali sklon sam tome da Hrvatska kao članica mora biti jača i kvalitetnija u smislu pripravnosti, opremljenosti i spremnosti naših Oružanih snaga. Moramo se, u prvom redu, uzdati u svoje sposobnosti i snage.
PL: Kampanja za izbore raspisane u srijedu, 17. travnja službeno još nije počela, no već je glavna tema. Zašto bi građani nakon osam godina ponovno glasali za HDZ i Vladu Andreja Plenkovića?
ANUŠIĆ: Ovi izbori su specifični, prvenstveno zbog poteza predsjednika koji su duboko nezakoniti i neustavni, ali tu smo gdje jesmo. SDP-ova vlada imala je priliku od 2011. do 2015. godine, a sada je okuplja isti onaj koji je tada bio premijer. SDP-ova koalicija ne može između sebe pronaći snažnu osobu koju bi profilirali kao premijera pa su posegnuli za ovim protuustavnim potezima. Vlada HDZ-a učinila je mnogo u smislu napretka i eurointegracija, prvenstveno ulaska u Schengen, Eurozonu. Pa po pitanju razvoja gospodarstva, ugleda i pozicije u Europi i svijetu. Povijesno povećanje plaća, podizanje standarda građana i sve ostalo što je Vlada činila u ovih osam godina, to je jednostavno neusporedivo s Vladom koju je vodio Zoran Milanović i koju mnogi smatraju najgorom Vladom ikad.
PL: Čini li vam se zaista da ljudi danas žive bolje nego prije pet ili deset godina?
ANUŠIĆ: Standard se sigurno podigao. Istina je da je sve poskupjelo, ali je u proteklih osam godina prosječna neto plaća rasla gotovo 500 eura i prosječna je plaća u Hrvatskoj danas 1239 eura. Cijena energenata bila je najveći problem, a upravo je rat u Ukrajini doveo do njene eksplozije. No, Vlada je od početka subvencionirala cijene energenata i da se to nije dogodilo, struja, plin i gorivo bili bi bitno skuplji. Imam 50 godina i sjećam se unazad 45 godina svih vremena i na koji način se živjelo, a Hrvatska je danas u fazi kada je gospodarski najsnažnija. Danas živimo u vremenu kada se u Hrvatskoj može zaraditi i živjeti od svog rada.
PL: Rastu plaće u javnom sektoru, no što je s privatnim sektorom?
ANUŠIĆ: Prosječne su plaće u javnom sektoru s 1. ožujkom bitno porasle i 250 tisuća zaposlenih u državnoj i javnoj upravi dobit će prve veće plaće u travnju. Samim time što će oni dobiti veće plaće i cijeli će ekonomski sustav profitirati, jer će biti veći protok novca i veća potrošnja. O privatnom sektoru ne mogu suditi jer privatnici plaće isplaćuju po svojim procjenama, profitu i nakani, a danas je čest slučaj da su u privatnom sektoru plaće veće nego u javnom.
PL: Prije četiri su godine HDZ i partneri na izborima osvojili 66 mandata, a u vašoj izbornoj jedinici osam. Kakva su očekivanja sada i hoće li predsjednik Milanović utjecati na rezultat?
ANUŠIĆ: Nosio sam listu u IV. izbornoj jedinici prije četiri godine i dobio 23.500 preferencijalnih glasova. Ulaskom Koprivnice, Đurđevca i okolnih općina sigurno se mijenjaju okolnosti jer u Koprivnici je gradonačelnik iz redova SDP-a, no treba znati da ovo nisu lokalni izbori, već nacionalni. Zato smatram da je HDZ bolji izbor jer svi podaci pokazuju da Hrvatska napreduje. Ulazak ovog dijela Podravine ne smatram kao problem u smislu rezultata za HDZ, no izbori će svakako biti zanimljivi. Ima dosta neodlučnih i računamo na njih te im se obraćamo. Ulazak Milanovića na ovaj način u izbornu utrku, zapravo, nam pomaže i mobilizirao nas je. Svaki onaj koji misli da bi on trebao biti premijer samo treba vidjeti kakvi su bili dosezi njegove Vlade.
PL: U to vrijeme nije bilo novca iz europskih fondova?
ANUŠIĆ: Postojali su pretpristupni fondovi, ali ne razvija se Hrvatska samo zahvaljujući EU fondovima. Jedan od primjera u kojima je stradala Koprivničko – križevačka županija je stavljanje Panonske Hrvatske istočno od Zagreba u istu statističku regiju sa Zagrebom. To je napravila Vlada s ministrom Grčićem i na taj se način iz europskih fondova izravno izbilo nekoliko milijardi kuna investicija. Tada sam kao načelnik Općine Antunovac javno tražio i pisao da se to ne čini, no svejedno je učinjeno. Vlada HDZ-a tu je pogrešku ispravila i to na način da oni koji imaju manji prosjek razvijenosti ipak mogu povući više europskog novca i imaju manja vlastita učešća. Neozbiljnost organizacije oporbe, u kojoj oni u ovom trenutku nisu imali kandidata za premijera pa su morali posezati za predsjednikom Milanovićem, dovoljno govori. Bitno je za reći da Milanović neće biti premijer. On treba samo podići rejting SDP-u, a on će biti samo netko tko će slagati tu Vladu ako sakupe 76 ruku te će se zadržati na trenutačnoj poziciji i imat ćemo marionetsku Vladu.
PL: Sve glasnije su priče da najveća hrvatska prehrambena kompanija Podravka planira preuzeti Belje?
ANUŠIĆ: Nemam saznanja o tome, no pozdravljam tu ideju i bio bih presretan da se to dogodi. Belje se nalazi u Baranji, gdje je najplodnije i najkvalitetnije zemljište u Hrvatskoj. Ako je Podravka kao hrvatska tvrtka zainteresirana, to mogu samo pozdraviti, a to je samo jedna u nizu poveznica Podravine i Slavonije. Time bi i Belje ostalo u hrvatskom vlasništvu, dok bi Koprivnica s Podravkom dobila najkvalitetnije resurse za sirovinu i daljnju preradu proizvoda.
PL: Prošlog smo ljeta osjetili svu snagu Drave koja je poplavila u Podravini. Postoje li planovi da se to na neki način riješi?
ANUŠIĆ: To je pitanje za Hrvatske vode koje gospodare tim područjima i one su zadužene za provođenje mjera. Imamo ogromne probleme s klimatskim promjenama. Ili su ekstremne padaline ili ekstremne suše, a zime u obliku na koji smo navikli više gotovo i nema. To predstavlja veliki problem i treba raditi kako bi se taj problem riješio.
PL: Veliki problem je i loša demografska slika. Iz godine u godinu broj stanovnika opada, a prema aktualnim trendovima, Koprivničko – križevačka županija je, recimo prvi puta otkako se broji, pala ispod stotinu tisuća stanovnika?
ANUŠIĆ: Ako nastavimo ovim tempom, Hrvatska će pasti ispod 3,5 milijuna stanovnika. Od popisa 2011. do 2021., Osječko – baranjska županija izgubila je 45 tisuća ljudi. Radi se o velikom odljevu, ali veseli što imamo trend povratka i mnogi mladi koji su odlazili u Irsku ili Njemačku, polako se počinju vraćati. Između 25 i 30 posto njih ili se već vratilo ili su u procesu povratka, a loša demografska slika nije samo problem Hrvatske, već cijelog zapadnog svijeta. To je problem kojem se moraju posvetiti ozbiljne demografske mjere.
Vječno zahvalan Bregima i Peterancu
Kao 18-godišnjak, ministar Ivan Anušić se 1991. godine aktivno uključio u obranu Hrvatske kao dragovoljac. Iz tih dana pamti i veliku gestu koju su prema njegovim sumještanima iz Antunovca učinili mještani nekoliko podravskih naselja.
– Riječ je o poveznici koja nas veže iz Domovinskog rata. Upravo su Koprivnički Bregi i Peteranec bila dva mjesta koja su primila prognanike iz Antunovca. Naše žene i djecu koji su ovdje živjeli dok se nismo obranili i osigurali im uvjete da se mogu vratiti. Neki su ovdje ostali živjeti, oženili se, udali te i danas žive u Podravini. Poznajem neke ljude iz tog vremena i zahvaljujem svima na humanosti i gostoprimstvu jer ste primili ljude kojima je tada stvarno trebala pomoć – istaknuo je Anušić.
FOTO Nikola Wolf
