Nakon više godina uzastopnog rasta broja zaposlenih u Koprivničko–križevačkoj županiji, krajem prošle godine došlo je do smanjenja. I nije to specifičnost samo Podravine i Prigorja, već podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prosincu prošle godine u odnosu na prosincu 2024. godine broj zaposlenih osoba pao u 20 županija, najviše u Varaždinskoj županiji. Podaci DZS-a otkrivaju da je u Koprivničko–koprivničkoj županiji krajem prosinca prošle godine bila zaposlena 41.031 osoba, što je nekih 2,2 posto manje nego u prosincu 2024. godine kada je zaposlenost bila na vrhuncu i radilo je 41.962 ljudi. Tako je prošle godine zaustavljen trend povećanja zaposlenosti koji je trajao posljednjih desetak godina. Samo u razdoblju od prosinca 2020. pa do prosinca 2024. godine broj zaposlenih u Koprivničko–križevačkoj županiji povećao se za 2.600 ljudi, s 38.329 na ranije spomenutih 41.962. Samo u tih pet godina zaposlenost se povećala za gotovo deset posto, a u sljedećih nekoliko mjeseci vidjet ćemo je li to samo anomalija ili je riječ o trendu koji svakako nije dobar.
Stopa nezaposlenosti
Kada bi se gledala cijela Hrvatska, u razdoblju od godinu dana imamo oko 18 tisuća zaposlenih manje te je u prosincu prošle godine ukupno radilo nešto više od 1,717 milijuna ljudi. I dok statističko izvješće DZS-a ne otkriva koji bi mogli biti razlozi pada broja zaposlenih, ti se uzroci dijelom mogu iščitati iz Biltena Hrvatske narodne banke objavljenog još u studenome prošle godine.
– Usporavanje rasta zaposlenosti moglo bi biti povezano s izmjenama Zakona o strancima, kojima su dodatno regulirani uvjeti zapošljavanja, dok se istodobno nastavio povećavati broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena – ističe se u Biltenu HNB-a, no premda broj zaposlenih opada, stopa registrirane nezaposlenosti posljednjih godinu dana konstantno iznosi nešto više od tri posto. Razlog tome je što i se i broj radno aktivnog stanovništva u posljednjih godinu dana prilično smanjio, s 43.319 na 42.562. To je nekih 750 ljudi manje u odnosu na prosinac 2024. godine kada je Koprivničko–križevačka županija bila na vrhuncu po broju radno aktivnih stanovnika posljednjih nekoliko godina. Kad je riječ o prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zaposlenima po županijama, posljednji podaci kojima Državni zavod za statistiku raspolaže u ovoj analizi odnose se na rujan prošle godine. Tada je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome iznosila 1.342 eura, što je 120 eura više nego što je bila u istom mjesecu 2022. godine. Pet godina ranije, odnosno u rujnu 2020. godine, prosječna neto plaća po zaposlenome u Podravini i Prigorju iznosila je tek 813 eura i po tome ispada da se ona u tom razdoblju povećala za 65 posto.
Manje tek u pet
Prosječna mjesečna neto plaća u Republici Hrvatskoj je u rujnu prošle godine iznosila 1.456 eura što je 124 eura više nego u Koprivničko–križevačkoj županiji. Najveće plaće bile su u Zagrebu i one su u prosjeku iznosile 1.660 eura neto ili 318 više nego u Podravini i Prigorju. Manje prosječne plaće od stanovnika Koprivničko–križevačke županije su u rujnu prošle godine imali stanovnici tek pet županija: Ličko–senjske (1.341 eura neto), Vukovarsko–srijemske (1.330), Bjelovarsko–bilogorske (1.329), Brodsko–posavske (1.313) i Virovitičko–podravske (1.292).
FOTO ilustracija
