Mladi luk je jedna od najpopularnijih povrtlarskih kultura zbog svoje brzine rasta, jednostavnog uzgoja i visoke tržišne vrijednosti. Može se uzgajati u vrtu, plasteniku ili na većim plantažama, a posebno je cijenjen u proljetnoj i ranoljetnoj sezoni kada je potražnja velika.
Sadnja mladog luka može se obaviti iz sjemena ili iz sitnih lukovica. Sijanje sjemena obično se radi u rano proljeće, čim prođe opasnost od mraza, a tlo je dovoljno toplo za klijanje. Sjeme se polaže u redove, s razmakom od 10 do 15 cm između biljaka i 25 do 30 cm između redova. Sitne lukovice se sade nešto dublje i sličnim razmakom, što ubrzava početak rasta.
Tlo za mladi luk treba biti plodno, lagano i dobro drenirano. Dobro reagira na tlo obogaćeno kompostom ili stajskim gnojem. Mladi luk zahtijeva redovito zalijevanje, posebno u sušnim periodima, ali ne podnosi stagnaciju vode jer može doći do truljenja lukovica. Također je osjetljiv na korov, pa se preporučuje redovito plijevljenje ili malčiranje.
Berba mladog luka počinje već 60 do 90 dana nakon sjetve, ovisno o vrsti i uvjetima rasta. Plodovi se beru dok su mladi i tanki, jer tada imaju najbolji okus i tržišnu vrijednost. Redovita berba potiče stvaranje novih stabljika i produžuje period berbe. Na većim plantažama moguće je planirati kontinuiranu berbu tijekom nekoliko tjedana.
Cijena mladog luka na hrvatskim tržnicama varira, ali u proljetnim mjesecima može doseći 5 do 8 eura po kilogramu, dok u supermarketima prosječna cijena iznosi oko 4 do 5 eura po kilogramu. Ekološki uzgojeni mladi luk može biti znatno skuplji, s cijenom i do 12 eura po kilogramu.
Isplativost uzgoja mladog luka je visoka jer je početno ulaganje nisko, a prinosi po površini relativno visoki. Osim toga, mladi luk se brzo prodaje i ima stabilnu potražnju, što ga čini idealnim za male i srednje uzgajivače. Uz pravilnu njegu i redovitu berbu, investicija u sadnju mladog luka može se isplatiti već unutar jedne sezone.
Mladi luk je također prilagodljiv različitim uvjetima rasta i može se uzgajati u kombinaciji s drugim povrćem, čime se maksimizira iskorištenost zemljišta. Osim što je profitabilan, sadrži vitamine, minerale i antioksidanse, što ga čini zdravim dodatkom prehrani i privlačnim proizvodom za tržište.
FOTO arhiva/ilustracija
