Bjelovar svoju povijesnu jezgru posljednjih godina ne obnavlja jednim velikim projektom, nego zgradu po zgradu. Grad je od 2019. godine kroz program sanacije i obnove pročelja i krovova pomogao obnovu 64 građevine, a za njih je izdvojio oko 1,46 milijuna eura. Sada je završen još jedan natječaj, kojim će se sufinancirati obnova 16 građevina. Grad za njih daje 400.960,94 eura, dok je ukupna vrijednost prijavljenih radova veća od 1,18 milijuna eura, a dio novca za obnovu dolazi iz spomeničke rente. Riječ je o prihodu koji, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, može biti korišten isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, a u Bjelovaru se tako prikupljeni novac posljednjih godina doista vraća u gradsku povijesnu jezgru.
Podaci o izvršenju proračuna pokazuju da je Grad tijekom 2024. od spomeničke rente uprihodio 105.336,15 eura, dok je iz prethodne godine prenio još 101.854,92 eura. Ukupno je raspolagao s 207.191,07 eura. Od tog iznosa 57.636,12 eura utrošeno je izravno na sanaciju fasada u zaštićenoj jezgri, dok je 100.577,34 eura otišlo na otplatu kredita za unutarnje uređenje i opremanje Doma kulture. Preostalih 48.977,61 eura preneseno je u 2025. godinu kada je prihod od spomeničke rente bio je još nešto veći, 116.389,32 eura. Kada se tome pribroji 48.977,61 eura prenesenih iz 2024., Grad je raspolagao s ukupno 165.366,93 eura. Ovoga puta cijeli je iznos potrošen na sanaciju fasada u zaštićenoj jezgri.
Za ovu je godinu pak planirano novih 100.000 eura prihoda od spomeničke rente, a gradski plan izrijekom predviđa da će cijeli taj iznos biti utrošen na sanaciju pročelja u zaštićenoj jezgri. Drugim riječima, samo kroz prihode od spomeničke rente i prenesena sredstva, u posljednje tri godine za obnovu fasada u povijesnoj jezgri predviđeno je ili potrošeno više od 300 tisuća eura. Pritom je važno naglasiti da to nije cijeli iznos koji Grad ulaže u obnovu pročelja, nego samo dio financiranja jer glavnina ovogodišnjeg programa, primjerice, dolazi iz šireg gradskog programa subvencija. A upravo tu postaje zanimljiv učinak gradskog modela.
Za ovogodišnjih 16 građevina Grad je osigurao oko 401 tisuću eura, dok vrijednost prijavljenih radova prelazi 1,18 milijuna eura. To znači da se na svaki euro gradske potpore veže gotovo tri eura ukupne vrijednosti radova, a ostatak moraju osigurati vlasnici odnosno investitori.
Još je bolji primjer prošla godina. Tada je Grad sufinancirao obnovu 21 zgrade s ukupno 610.476,18 eura, dok je vrijednost prijavljenih radova dosegnula oko 2,73 milijuna eura. Na svaki euro gradske potpore tako je dolazilo oko 4,5 eura ukupne investicije, a program se pritom posljednjih godina očito širi. U 2024. godini bilo je obuhvaćeno 12 zgrada, a godinu poslije 21. Ove godine broj je nešto manji (16), ali je gradska subvencija i dalje veća od 400 tisuća eura. Posebno je zanimljivo da Grad za cjelovitu obnovu može sufinancirati do 50 posto prihvatljivih troškova, ali najviše 30.000 eura po građevini. To znači da gradska subvencija u pravilu nije dovoljna za financiranje cijele obnove, nego služi kao poticaj vlasniku da pokrene znatno veću investiciju.
Program je namijenjen građevinama unutar kulturno – povijesne cjeline grada Bjelovara pa se novac tako vraća upravo prostoru zbog kojega je dio prihoda od spomeničke rente i prikupljen. I tu je možda najjednostavnija računica cijele priče: Grad prikuplja novac od spomeničke rente, zakonom je vezan uz zaštitu kulturne baštine, a potom dio tog novca vraća u istu tu baštinu kroz obnovu pročelja. Uz njega dodaje i novac iz vlastitog proračuna, dok vlasnici zgrada ulažu višestruko veće iznose. Bjelovar tako svoju povijesnu jezgru ne obnavlja samo javnim novcem, niti je obnova prepuštena isključivo vlasnicima. Model je kombiniran: dio plaća Grad, dio vlasnici, a spomenička renta pritom postaje jedan od konkretnih izvora kojim se novac prikupljen zbog zaštite kulturne baštine vraća na ulice grada.
FOTO Grad Bjelovar
