Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je godišnja izvješća Centra za stočarstvo prema stočarskim granama, a među njima je i izvješće o stanju u govedarstvu u prošloj godini. Koprivničko–križevačka županija i dalje je među top četiri županije po isporučenim količinama mlijeka i osmina (12,3 posto) otkupljenog mlijeka u cijeloj Hrvatskoj dolazi upravo iz naše županije. No, ono što može zabrinjavati je pad otkupljenog mlijeka u odnosu na godinu ranije, i to od čak sedam posto.
– Ako govorimo o brojčanim pokazateljima za prošlu godinu, prosječna mliječnost krava simentalske i holstein pasmine neznatno se povećala u odnosu na proteklu godinu. Nastavljen je trend smanjenja ukupnog broja krava (osobito mliječnih i kombiniranih pasmina), broj krava mesnih pasmina ostao je na razini prethodne godine, dok je broj izvornih pasmina povećan – istaknula je ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić.
Ogroman deficit
Ukupan broj goveda na kraju prošle godine u Hrvatskoj bio je 445.015, a ukupan broj krava 136.585. U odnosu na 2022. godinu, ukupan broj krava smanjen je za 2,8 posto, a ukupan broj novorođene teladi manji je za 4,3 posto. I dok je broj goveda smanjen za 1,7 posto, za isti je postotak povećan broj krava dojilja, no zato je broj mliječnih krava doživio pad od čak 10 posto. Zanimljiv je podatak da je tijekom prošle godine u Hrvatskoj otkupljeno nešto manje od 377 tisuća tona mlijeka ili 7 posto manje od prethodne godine. Broj isporučitelja smanjio se za 13,3 posto, no zato je ostvaren pozitivan pomak u porastu isporučenih količina po isporučitelju i to od 7,3 posto. Ono što je prilično zabrinjavajuće je činjenica da je samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mlijeka tek 40,8 posto, dok ona na razini Europske unije iznosi 117,4 posto. Nevjerojatno zvuči i podatak da je prosječna cijena mlijeka u EU za 2023. godinu bila za 6,45 posto niža od cijene iz prethodne godine, dok su cijene mlijeka u Hrvatskoj bile više za 16,8 posto, a cijena mlijeka u Hrvatskoj bila je viša za 6,1 posto od prosječne cijene u EU.
Hrvatska je i dalje u ogromnom deficitu kad je riječ o prometu mlijeka i mliječnih proizvoda te je uvoz lani povećan za 4,3, a smanjen za 5,3 posto. Vrijednost uvoza bila je 394 milijuna eura, a izvoza 107 te je deficit iznosio 287 milijuna eura. Hrvatska je u ogromnom deficitu i kad je riječ o prometu goveđeg mesa, jer dok smo uvezli više od 35 tisuća tone govedine, istovremeno smo izvezli tek 7355 tona. Samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa na razini Europske unije je 102 posto, a dok je Hrvatska na 74 posto, Poljska je čak na 347 posto. Nakon Osječko-baranjske, koja zauzima više od trećine isporuke mlijeka u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemske i Bjelovarsko–bilogorske, Koprivničko–križevačka županija je na četvrtom mjestu u Hrvatskoj u toj kategoriji. No, Koprivničko–križevačka županija je zato broj jedan u Hrvatskoj po broju posjednika goveda (2769) i mliječnih krava (1982). Od ukupno 1982 uzgajivača krava u županiji, gotovo dvije trećine ili njih 1229 su najmanji proizvođači, koji u štalama imaju do šest krava.
Šampionski simentalci
Najveći je to broj posjednika u ovoj kategoriji u cijeloj Hrvatskoj, a Koprivničko–križevačka županija je broj jedan i po posjednicima koji u štalama imaju između 6 i 10 krava (310) i između 11 i 30 krava (382). No, kad je riječ o velikim posjednicima, u Koprivničko–križevačkoj županiji postoje tek dva uzgajivača s između stotinu i 250 krava u mužnji i niti jedan s više od 250, dok je takvih recimo u Osječko–baranjskoj županiji 17, a u Bjelovarsko–bilogorskoj pet. Dva najbolja bika simentalske pasmine uzgojio je Ivan Imbrišić iz Kozarevca, čije je stado svrstano među najboljih deset stada simentalske pasmine u Hrvatskoj. Među najboljih 30 su i stada Ivana Fučeka iz Ferdinandovca, Danijele Mulvaj iz Otočke te Zorana Imbriovčana iz Repaša. Pasmina holstein očigledno i nije tako popularna u županiji jer je među top 30 najboljih hrvatskih stada te pasmine tek ono Slobodana Grubačevića iz Male Rijeke.
FOTO ilustracija
