Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine broj izdanih građevinskih dozvola manji je za jedan posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Riječ je o građevinskim dozvolama izdanima za područje cijele Hrvatske, a da ipak ne treba brinuti za građevinski sektor vjerojatno najbolje pokazuje podatak da je samo u svibnju izdana 1.001 građevinska dozvola ili njih 4,1 posto više u odnosu na svibanj prošle godine. Devet od deset građevinskih dozvola izdano je za zgrade, a tek 9,9 posto za ostale građevine, pokazuju podaci DZS-a. Gledano prema vrstama radova, četiri od pet dozvola izdano je za novogradnju, a tek 20,1 posto za rekonstrukcije. Prema izdanim građevinskim dozvolama u svibnju, predviđeno je građenje 1.726 stanova s prosječnom površinom od 97,2 kvadratna metra. Inače, broj izdanih građevinskih dozvola u konstantnom je rastu još od 2016. godine nakon što je godinu ranije građevinski sektor dotaknuo dno i našao se na vrhuncu krize. Te je krizne 2015. godine u Hrvatskoj izdano tek 6.328 građevinskih dozvola dok ih je lani izdano gotovo dvostruko više, odnosno njih 11.823.
Graditeljski boom
Taj se graditeljski „boom“ kojem svjedočimo posljednjih godina posebno odnosi na stambene zgrade, jer dok je 2015. godine izdano 3.043 dozvola za njihovu izgradnju, u prošloj godini došli smo do novog rekorda. Sa 7.700 izdanih građevinskih dozvola za stambene zgrade prilično su nadmašeni brojevi ostvarivani uoči krize koja je početkom prošlog desetljeća ozbiljno uzdrmala gospodarstvo cijelog svijeta pa i Hrvatske. No, ono što je posebno zanimljivo, ovi statistički podaci pokazuju i koliko su u prethodnom razdoblju porasle prosječne cijene prodanih novih stanova i kakvi su u prosjeku bili troškovi građenja po kvadratnom metru stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe. U ovoj statistici u obzir nije uzeta poticana stanogradnja, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u razdoblju od 2017. godine naovamo za više od 70 posto porasle i cijene kvadrata, ali i troškovi građenja. U 2017. godini se tako na nivou cijele Hrvatske kvadrat novogradnje u prosjeku prodavao za 1.477 eura. Sedam godina kasnije odnosno prošle godine, kvadrat novogradnje prosječno se plaćao 2.571 euro, odnosno 1.094 eura više, što je bilo povećanje od 74,06 posto.
Rasli i troškovi
Istovremeno su troškovi građenja kvadrata novog stana u 2017. godini iznosili 897 eura. Baš kao što je rasla cijena stanova, tako su rasli i troškovi gradnje pa je trošak izgradnje stana po kvadratu u prošloj godini iznosio 1.536 eura. To je 639 eura više nego sedam godina ranije, a gledano u postocima, riječ je porastu od 71,18 posto. Ispada tako da je prosjek kvadrata novogradnje u Hrvatskoj u ovih sedam godina porastao nešto više nego što su u istom razdoblju rasle prosječne plaće. Prosječna mjesečna neto plaća tijekom 2017. godine, također prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 5.985 kuna ili približno 810 eura. Sedam godina kasnije, odnosno 2024. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj bila je 1.318 eura. To je prosječni porast od 508 eura u ovih sedam godina ili gledano u postocima 62,72 posto. Ispada tako da je cijena kvadrata stana u razdoblju od 2017. do 2024. godine u Hrvatskoj rasla gotovo 12 posto brže nego što su rasle plaće.
FOTO ilustracija
