S dolaskom proljeća mnogi se bude iz zimskog mirovanja i tek tada počinju razmišljati o tome kako bi se više kretali, bolje izgledali i osjećali. Iako bi fizička aktivnost trebala biti dio svakodnevice tijekom cijele godine, upravo su topliji i dulji dani mnogima dodatni poticaj da se napokon pokrenu. O tome koliko je kretanje važno za zdravlje, kondiciju i mladolikost u emisiji „Zajedno do zdravlja“ RKC-a govorila je Zdenka Kuzmić, fizioterapeutkinja u koprivničkoj Općoj bolnici. Kako je istaknula, fizička aktivnost nije važna samo zbog izgleda, nego prije svega zbog očuvanja zdravlja. Kretanje pomaže u prevenciji niza bolesti, od povišenog krvnog tlaka i problema sa šećerom u krvi do bolesti lokomotornog i kardiovaskularnog sustava. Uz to, redovita aktivnost jača mišiće, rasterećuje zglobove, popravlja raspoloženje i vraća energiju.
– Vani je sunčano, može se više boraviti na svježem zraku, hodati, šetati, vježbati, igrati se s djecom. Istina je da bi nam kretanje trebalo biti važno svih 365 dana u godini – poručila je Kuzmić te upozorila na posljedice sjedilačkog načina života, koji je danas postao gotovo pravilo.
Sjedilački način života
Većina ljudi na poslu sjedi satima, pognuta nad računalima i ekranima, a zbog takvog položaja najviše stradaju vrat, ramena i leđa. Problem je tim veći jer takav rad umara pa ljudi, kad dođu kući, više nemaju volje za bilo kakvu aktivnost. Bol, ukočenost i manjak kondicije stvaraju začarani krug iz kojeg je teško izaći. Sve to, upozorila je fizioterapeutkinja, pogoduje i razvoju pretilosti, koja nije samo estetski problem, nego ozbiljna kronična bolest.
– Debljina ima svoju dijagnozu i svoju šifru. Ona je okidač za niz drugih teških bolesti, od kardiovaskularnih do endokrinih i problema s lokomotornim sustavom. Gotovo da nema bolesti kojoj pretilost ne pogoršava stanje – naglasila je. Poseban problem vidi i u obiteljskim navikama. Djeca vrlo često preuzimaju obrazac ponašanja roditelja, pa ako odrasli ne vježbaju, puno vremena provode uz mobitele i televiziju te posežu za brzom hranom i grickalicama, isto čine i najmlađi. Umjesto igre vani, sve se češće biraju zatvorene sobe, ekrani i sjedilački način provođenja slobodnog vremena. No dobra je vijest, rekla je Kuzmić, da za početak promjene ne trebaju ni skupi rekviziti ni puno slobodnog vremena. Dovoljno je krenuti malim koracima. Već nekoliko minuta laganog razgibavanja ujutro može biti korisno.
– Ne treba vam više od pet minuta za početak. Kad se oblačite, možete stajati na jednoj pa na drugoj nozi i tako vježbati ravnotežu. Na poslu se može odvojiti pet do deset minuta za kratko istezanje. Navečer je dovoljno 20 minuta vježbi za vrat, leđa, noge i ruke – pojasnila je te dodala kako vikendom ili kad se pronađe više vremena dobro dođu duže šetnje, brzo hodanje, trčanje, igre s djecom ili vježbanje u prirodi. Idealno bi bilo pet dana u tjednu odraditi barem pola sata ciljane aktivnosti, a preostale dane ispuniti kretanjem na otvorenom.
Važnost prehrane
Za one koji dugo nisu bili aktivni, savjetuje da ne krenu naglo i preambiciozno. Početak s previše vježbi i preopterećenjem najčešće završi odustajanjem već prvog ili drugog dana. Zato preporučuje manji broj ponavljanja i kraće trajanje, a zatim postupno povećavanje opterećenja.
– Krenite s deset ponavljanja svake vježbe. Nemojte odmah dva sata vježbati ni raditi stotinu ponavljanja jer ćete se preforsirati i više nećete imati volje – rekla je. Uz kretanje, važnu ulogu ima i prehrana. Kuzmić je istaknula da bez promjene životnih navika nema trajnih rezultata, pa ni onda kada se poseže za lijekovima za mršavljenje. Oni, smatra, mogu pomoći samo ako ih prati stručni nadzor, pravilna prehrana i redovita tjelovježba. Upravo zato kao najbolji primjer izdvaja ljude koji su rezultate postigli vrlo jednostavno; jer su manje jeli i više hodali. Poruka je jasna, a čarobnog rješenja nema – za zdravije tijelo, bolju kondiciju i mladolik izgled treba se pokrenuti.
– Neka ljudi vježbaju. Počnite od osnovnih vježbi, kružite rukama, trčite na mjestu, skačite kao da preskačete uže. Kad osjetite da srce brže radi, znači da ste napravili nešto dobro za sebe – poručila je na kraju.
FOTO ilustracija
