Godišnji odmori i topli ljetni dani vrijeme su opuštanja i uživanja. Ipak, za boravka na suncu s djecom uvijek treba biti oprezan. Ozbiljne opasnosti koje djeci prijete zbog izlaganja visokim temperaturama okoliša su sunčanica, toplinska iscrpljenost i toplinski udar. Kako bi naš organizam normalno funkcionirao, tjelesna temperatura mora se održavati unutar uskih okvira. To je omogućeno brojnim mehanizmima prilagodbe koji se aktiviraju pod utjecajem centra za regulaciju topline u dijelu mozga koji nazivamo hipotalamus. Tijelo se zagrijava zbog preuzimanja topline iz okoliša, ali i toplinom koja nastaje metaboličkim procesima u organizmu. Kad se temperatura tijela povisi, aktiviraju se mehanizmi termoregulacije koji omogućavaju hlađenje tijela (ubrzan rad srca, širenje kapilara u koži, pojačano znojenje…). U uvjetima visoke temperature okoliša (>35°C) i velikog udjela vlage u zraku (>75%), smanjena je učinkovitost termoregulacijskih mehanizama.
Manje se znoje
Zašto su djeca ugroženija nego odrasli? Djeca imaju viši bazalni metabolizam i proizvode više topline na kilogram tjelesne mase u odnosu na odrasle. Imaju veći omjer tjelesne površine i mase, pa apsorbiraju više topline u vrućim uvjetima. Teže oslobađaju toplinu tijekom fizičkog napora i manje se znoje nego odrasli. Djeca su sklona zaigrati se i ‘zaboraviti’ na unos tekućine.
Sunčanica je stanje iscrpljenosti organizma zbog pretjeranog izlaganja suncu. Postoji pretpostavka da u nastanku sunčanice glavnu ulogu ima direktno izlaganje suncu područja glave i vrata. Međutim, u studijama koje su do danas napravljene ta pretpostavka nije potvrđena te je znanstveno mišljenje da su mehanizmi razvoja sunčanice prvenstveno pregrijavanje organizma i dehidracija. Važno je, dakle, zapamtiti da do poremećaja može doći i bez direktnog izlaganja suncu! Blaži oblik poremećaja zbog izlaganja visokoj temperaturi okoliša je toplinska iscrpljenost. Simptomi toplinske iscrpljenosti su omaglica, slabost, umor i pospanost, prolazna smetenost, glavobolja, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, pojačano znojenje, bljedilo, grčevi mišića ruku i nogu, ubrzano disanje i ubrzan rad srca, žeđ, povišena tjelesna temperatura (ali ispod 40°C). Ako se dijete brzo ne rashladi i rehidrira, može se razviti toplinski udar.
Toplinski udar
Toplinski udar je životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju! Simptomi toplinskog udara su: tjelesna temperatura iznad 40°C, jaka glavobolja, koža je suha, zacrvenjena i vruća, dijete se ne znoji, usne su suhe, dijete manje mokri, disanje je otežano i ubrzano, razvijaju se poremećaji stanja svijesti – dezorijentiranost, halucinacije, poremećaj govora i kretanja, konvulzije, gubitak svijesti.
Kako postupati s djetetom koje ima simptome toplinske iscrpljenosti? Dijete treba odmah skloniti sa sunca, smjestiti u hlad ili klimatiziranu prostoriju, te ga postaviti u poluležeći položaj s blago povišenim nogama. Ako je dijete pri svijesti i ne povraća, treba mu dati što više tekućine u malim učestalim gutljajima. Kako bi se čim prije rashladilo, dijete treba razodjenuti te hladiti kožu prskanjem vodom uz hlađenje ventilatorom ili stavljati vlažne obloge sobne temperature na čelo, vrat, prsa i leđa. Odrasla osoba mora ostati uz dijete i nadzirati ga dok se sasvim ne oporavi. Obično se stanje normalizira unutar 30 minuta od početka rashlađivanja. Postupci rashlađivanja mogu se prestati provoditi kada je tjelesna temperatura 38°C mjereno rektalno. Ako se stanje djeteta ne popravlja unutar 30 minuta ili se razviju simptomi toplinskog udara, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć! Do dolaska zdravstvenih djelatnika potrebno je provoditi mjere rashlađivanja. Ako se dijete ne razbuđuje, ne smije mu se davati piti, već ga treba poleći na bok i provjeravati disanje.
Treba li davati lijekove za snižavanje temperature?
Antipiretici nisu učinkoviti u liječenju hipertermije u djece s toplinskim udarom i ne treba ih davati jer mogu pogoršati oštećenje jetre (paracetamol) i uzrokovati oštećenje bubrega i krvarenje u probavnom sustavu (ibuprofen.) Dijete u kolicima i autosjedalici ne smije se zaklanjati od sunca dekom ili ručnikom jer tako nema protoka zraka i može brzo doći do pregrijavanja, radije treba koristiti suncobran ili laganu gazu, te omogućiti cirkulaciju zraka. NIKAD SE NE SMIJE OSTAVLJATI DIJETE SAMO U ZAKLJUČANOM AUTU, čak ni na nekoliko minuta. Ljeti djecu treba često nuditi tekućinom, treba pratiti koliko dijete mokri i kakav je urin. Odjeća ljeti treba biti lagana i prozračna. Treba izbjegavati fizičku aktivnost sredinom dana i skloniti se u sjenu kada je jako vruće. (zdravobudi.hr)
