Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
ŽELJKO ŠEMPER, ANALITIČAR MIROVINSKOG SUSTAVA I BIVŠI ČLAN HSU-A:

Dodaci na mirovine su vatrogasna rješenja, umirovljenici ne žive bolje nego prije četiri godine

razgovarao: Matija Dolenec

Nakon više od 20 godina članstva, Željko Šemper je krajem prošle godine dao ostavku u članstvu Hrvatske udruge umirovljenika. Kao jedan od najistaknutijih članova stranke i analitičar mirovinskog sustava te kao saborski zastupnik, bio je jedan od najaktivnijih političara ili javnih osoba u raspravi vezanoj uz mirovine. Tijekom njegovog mandata u Saboru kao djela vladajuće većine Zorana Milanovića izglasani su važni zakoni koji se tiču mirovinskog sustava. Upravo je njegovo povlačenje iz HSU-a, koje je djelomično motivirano i godinama, ali i neslaganjem s nekim odlukama i sa smjerom u kojem ide stranka dovoljan motiv za razgovor o trenutačnom statusu umirovljenika i gorućim problemima mirovinskog sustava.

PL: Na FB profilu objavili ste da ste s krajem 2023. godine dali ostavku u Hrvatskoj stranki umirovljenika nakon dvadesetak godina aktivnosti i dobrih rezultata. Po čemu ćete najviše pamtiti članstvo u HSU?

Da, s 31. prosinca 2023. dao sam ostavku na članstvo u HSU jer je ovo bila vrlo turbulentna godina s puno događaja, koji su nakon 21 godine članstva doveli do mojeg odlaska. U veljači je na jedan ružan, nestatutaran način iz stranke isključen Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a i saborski zastupnik u četiri mandata. Zbog načina i nedemokratske procedure njegova isključenja u ožujku sam dao ostavku na mjesto člana Predsjedništva, u koje sam s najviše glasova izabran na izborima 2021. U rujnu je vodstvo stranke u javnost uputilo program u 11 točaka, a jedna od njih je bio zahtjev „da se socijalni dodaci i usklađivanja mirovina rade linearno, svima jednako“. Takav zahtjev protivi se načelima uzajamnosti i solidarnosti, koji su temelj mirovinskog sustava.

Po njemu nije bitno koliko je tko doprinosa uplatio, kakvu je imao plaću i koliko je godina staža odradio, čime se mirovinski sustav pretvara u socijalu. Ja takve stavove ne mogu dijeliti. Ono što ću najviše pamtiti je svakako srpanj 2007., kad sam bio član radne skupine koja je kod premijera Sanadera izborila dodatak od 4-27% za sve „nove“ umirovljenike od 1. siječnja 1999. godine. I ovom prigodom moram zahvaliti Damiru Polančecu koji je kao predsjednik radne skupine brzo shvatio opravdanost našeg zahtjeva. Uz to smo smanjili i previsoku penalizaciju s 0,34, što je 20,4% za pet godina, na 0,15% mjesečno, znači maksimalno na devet posto u petogodišnjem razdoblju. Dobar efekt bila je odluka da dodatak od 4 -27% i da dodatak 100 kuna + 6% budu sastavni dio mirovine. U saborskom mandatu ukinuli smo saborske mirovine, makar i na svoju štetu, popravili formulu usklađivanja na 70:30, 2015. svima izborili „božićnicu“ i još dosta toga. Na kraju svemu dođe kraj, čovjek ponekad treba pogledati i osobnu iskaznicu.

PL: Nedavno ste govorili o prosječnoj mirovini i udjelu u prosječnoj plaći u Hrvatskoj. Prema tome ispada da smo mi tu u samom europskom dnu. Kolika je zapravo prosječna mirovina u Hrvatskoj?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima izvrsne i sveobuhvatne „Statističke informacije“ koje izlaze svaki mjesec, po svim vrstama i razinama mirovina. Problem je što u Hrvatskoj postoji jedan Zakon o mirovinskom osiguranju i još niz posebnih zakona za 18 vrsta mirovina, u javnosti zvanih „povlaštenih“ mirovina. Zbog toga u medijima ima raznih varijanti prosječnih mirovina i njihovih udjela u prosječnoj neto plaći, zavisno kako tko objavljuje i u kojem interesu. Tako je krajem 2023. premijer Plenković prigodom prezentacije raznih mjera za 2024. objavio podatak kako je udio prosječne mirovine u plaći 47,7%, a Eurostat je nešto prije objavio podatke o udjelima mirovina u svim članicama Europske unije. U toj tablici Hrvatska je pri dnu s udjelom od 37%, dok Bugarska ima 36, Irska 34 i Litva 33%, što je začudilo čak i resornog ministra Piletića. Na moje pitanje kako je moguća i zbog čega takva razlika, ni HZMO, a ni Državni zavod za statistiku nisu dali pravi odgovor.

U statistici HZMO-a za studeni 2023. prema ZOMO-u ima 1.131.358 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 450,87 eura, što je prema neto plaći za listopad udio od 38,27%. Kad se od tog broja oduzmu korisnici prema međunarodnim ugovorima, kojih je 185.011, a koji su u prosjeku u Hrvatskoj odradili oko 12 godina, prosječna mirovina iznosi 509,38 eura, što daje udio od 43,24%. Tu postoji jedan veliki problem, a to je što se prema toj statistici ZOMO-a zajedno vode „radničke“ mirovine i 15 vrsta „povlaštenih“ mirovina na čelu sa saborskim mirovinama, dakle ispada da HZMO zbraja jabuke i kruške. Kad sam dao osvrt na premijerov udjel od 47,1%, moj komentar je bio da je premijer tu zbrajao i šljive. Analizom takvog udjela došao sam do toga da je premijer tu pribrojio i tri vrste braniteljskih mirovina, koje se uvijek prikazuju posebno, a do 2007. bile su poseban trošak Ministarstva branitelja.

PL: Kada bi trebali dati općenitu ocjenu materijalnog statusa umirovljenika u Hrvatskoj unutar ovog mandata Vlade, koja bi ona bila? Kako žive naši umirovljenici sada ili prije četiri godine?

U Izbornom programu „Vjerodostojno“ HDZ-a i premijera Plenkovića bio je cilj da mirovine s 40% krenu prema 60% udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a danas vidimo da je taj cilj bio samo jedno veliko obećanje koje će se malo popraviti kad HZMO uračuna sva povećanja u predizbornoj 2023. godini: povećanje obiteljskih mirovina za 10%, povećanje najnižih mirovina od 3%, novi model obiteljskog dodataka, dva visoka postotka usklađivanja mirovina od 5,37 i 8,42%. Od obećanja o izgradnji 20 domova za starije osobe također ništa, nije izgrađen ni jedan.

Na Badnjak 2016. obećao je da će Hrvatska otkupiti INU, od toga ništa, možda će nas to puno koštati kad završi sudski postupak u New Yorku. U srpnju 2018., nakon osvajanja srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, o izgradnji stadiona rekao je „kad ćemo, ako ne sad“, a maksimirsko ruglo još uvijek je na starom mjestu. U ovom mandatu zadesile su nas velike katastrofe: dva potresa, covid pandemija, agresija na Ukrajinu, rekordna inflacija. Ako usporedimo udio mirovine u plaći na kraju 2019. godine, kad je iznosio 38,22%, i na kraju 2023. godine s 38,27%, oni su gotovo isti. Dakle, u zadnje četiri godine udio mirovina u plaći „popravio“ se za četiri centa! A kad usporedimo kraj 2015. Godine, udio je iznosio 42,89%, a na kraju 2023. 39,55%. Svi ovi podaci govore da se u zadnje četiri godine ne živi bolje.

PL: Nisu li umirovljenici najveće žrtve inflacije i poskupljenja, posebice prehrambenih proizvoda?

Prema statistici Državnog zavoda za statistiku, prag siromaštva za samca u Hrvatskoj iznosi 438 eura (3.300 kuna), a za obitelj s dva roditelja i dvoje djece iznosi 920 eura (6.930 kuna). Prema tom iznosu, u Hrvatskoj je ispod praga siromaštva gotovo pola milijuna umirovljenika bez međunarodnih mirovina. Većinu umirovljenika pogađa galopirajuća inflacija u zadnje dvije godine, ali toj je skupini umirovljenika u potrošačkoj košarici najveći trošak preskupa hrana. Analitičari iz Ekonomskog instituta u Zagrebu konstatirali su kako je metodologija DZS-a i mjerenje inflacije samo prosjek i predstavlja neko prosječno kućanstvo, koje u stvarnosti uopće ne mora postojati. Za izračun potrošačkih cijena, a tako i konačnu inflaciju, vrlo je bitno koja dobra i usluge kućanstva troše i u kojoj mjeri.

Nije svejedno troši li kućanstvo na hranu 20 ili 40 posto dohotka, koristi li kućanstvo automobil ili ga nema. Nije svejedno kakav je tip kućanstva, da li u kućanstvu živi samac, dvoje umirovljenika ili dvoje odraslih s dvoje djece. Svako kućanstvo u principu ima svoju jedinstvenu potrošačku košaricu koja odražava njegov dohodak, plaću ili mirovinu, navike, ukuse, životne okolnosti, pa i mjesto stanovanja, grad ili selo. Prema sadašnjoj metodologiji, stopa inflacije samo je jedan broj i predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo, dok u stvarnosti svako kućanstvo ima svoju inflaciju, neki manju, a neki veću. Praktički gledano, u stvarnosti imamo onoliko stopa inflacije koliki je i broj kućanstava. HSU i udruge već godinama traže da se odredi umirovljenička košarica u kojoj bi bili troškovi režija, hrane, lijekovi i higijenske potrepštine, ali bez efekta.

PL: U Hrvatskoj postoji sustav i formula usklađivanja mirovina u skladu sa stopom rasta potrošačkih cijena i stopom rasta bruto plaća. Je li ta formula dobra ili ju treba mijenjati?

Nakon mirovinske reforme od 1. siječnja 1999. mirovine su se u početku usklađivale s troškovima života pa onda s indeksima potrošačkih cijena i bruto plaća u omjeru 50:50. Godinama su Hrvatska stranka umirovljenika, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske tražili izmjenu tzv. „švicarske“ formule, koja je stalno stvarala sve veću razliku i zaostajanje mirovina za plaćama. To nam je uspjelo tek 2013., kad smo Hrelja i ja, kao saborski zastupnici i koalicijski partneri SDP-a, uspjeli povećati omjer s 50:50 na 70:30, iako je naš zahtjev bio 80:20.

Nismo bili zadovoljni, jer je ministar Mrsić odredio da takav omjer bude samo za usklađivanja od 1. siječnja svake godine, ali ne i od 1. srpnja. Tek od 2019. godine omjer 70:30 važi i kod usklađivanja od 1. srpnja. I sada je, krajem 2023. godine na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe, došlo do nove izmjene pa će se od 1. srpnja 2024. godine mirovine usklađivati prema omjeru 85:15, iako je zahtjev stranaka i udruga bio omjer 100:0, odnosno samo prema većem parametru između cijena i plaća. Po tom bi prijedlogu kod zadnjeg usklađivanja umjesto 8,42 postotak iznosio 10,7%, koliko je bio i rast bruto plaća. U tom bi se slučaju zaustavilo stalno zaostajanje mirovina za plaćama, a u slučaju većeg postotka cijena od plaća, ta razlika bi se smanjivala, kao i samo mirovina izvanrednim povećanjem.

PL: Vlada RH povremeno daje dodatke na mirovine kao što je bio ovaj nedavno. No, to su povremene vatrogasne mjere. Ima li uopće financijske snage da se u našem mirovinskom sustavu provede sveobuhvatna mirovinska reforma?

Vlada je dosad ugroženim skupinama davala razne dodatke, poput covid dodatka, inflacijskog dodatka, a 2023. godine isplaćena su čak tri dodatka zbog povećanih troškova života, posebno zbog skupe hrane. Naravno da svaki euro za umirovljenike dobro dođe, ali sve su to dosad vatrogasne mjere koje ne mogu zamijeniti pravedne i adekvatne mirovine. U mirovinskom sustavu još uvijek ima puno problema, nešto je riješeno u predizbornoj godini, jer tako ova HDZ-ova Vlada funkcionira. Moliš, predlažeš, „plačeš“ tri godine, ne događa se ništa, a onda se četvrte godine krene s mrtve točke. Primjerice, u prošloj je godini, nakon dugih 10 godina, konačno prihvaćen novi model obiteljskih mirovina. Vlada jedino razmišlja na održivost mirovina, jer uplaćeni doprinosi nisu dovoljni za isplatu mirovina.

Troškovi mirovina su u 2022. godini iznosili 46 milijardi kuna, 28 milijardi je prikupljeno doprinosima, a čak 18 milijardi ili 40% ide iz državnog proračuna. Zbog toga hrvatske mirovine nisu adekvatne, a nema političke volje da se provede prava mirovinska reforma. Troškovi mirovina za 2022. iznosili su 9,2% BDP-a, dok je prosjek članica EU oko 11,5%, a neke države imaju 14-15%. Prema tome, ima prostora u BDP-u, ali preniski nam je omjer zaposlenih i umirovljenika (1,35:1), što za posljedicu ima premali iznos uplaćenih doprinosa. Ono što bi Vlada trebala napraviti je izvanredno povećanje AVM zbog preniske prve aktualne vrijednosti mirovine, postaviti formulu usklađivanja prema većem parametru, ujednačiti i konačno ukinuti doživotnu penalizaciju, svim majkama dati pravo na godinu staža za svako rođeno dijete. Samo takvim izmjenama ZOMO-a mogu se smanjiti razlike između mirovina i plaća i da mirovine budu dostojne i dostatne ljudima koji su pošteno odradili svoj radni vijek.

Udio mirovina u plaći

Upravo je omjer iznosa prosječene plaće i mirovine jasni pokazatelj statusa umirovljenika u nekom društvu. Kako upozorava Željko Šemper, u Hrvatskoj je taj omjer vrlo nepovoljan za umirovljenika. Podaci govore da rast plaća u Hrvatskoj nije pratio i ekvivalentan rast mirovina, što umirovljeničku populaciju čini još ranjivijom.

FOTO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

POVEĆANA POTRAŽNJA I RAZLOZI POVEZANI S PROIZVODNJOM

Velika farmaceutska tvrtka prijavila nestašicu tri lijeka

ONA JE JEDNA OD 2399 HRVATA ROĐENIH NA RIJEDAK DATUM

Dunja je šesnaestogodišnjakinja koja danas slavi svoj četvrti rođendan

RADOVI NA POTHODNIKU

Dio Zagrebačke se 4. ožujka zatvara za sav promet. Ovo su obilazni pravci

Pola godine nakon poplava, stvari se ne miču s mrtve točke

Općinama isplaćena milostinja, poljoprivrednicima skoro ništa. Nasip će biti gotov za 10 godina

DRSKA KRAĐA USRED BIJELOG DANA

VIDEO Bračni par Vrbanić jedna obična šetnja koštala je nekoliko tisuća eura

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad dvojicom lopova

Priključili se plastičnim crijevom na cjevovod i krali plinski kondenzat

Search

Upišite pojam koji želite pretraživati