Pred nama su još jedna pedagoška i školska godina, a tim je povodom Državni zavod za statistiku objavio istraživanje o broju dječjih vrtića u Hrvatskoj i broju djece koja pohađaju dječje vrtiće i ostale programe predškolskog odgoja. Doduše, ovi podaci su zaključno s prošlom pedagoškom 2024./25. godinom, no indikativno je da iz godine u godinu raste i broj ustanova koje se bave predškolskim odgojem, ali i broj djece obuhvaćene predškolskim odgojem. Prema podacima Udruge Sidro, u pedagoškoj godini 2017./18. broj djece od jedne do sedam godina uključen u vrtićki odgoj je na razini Hrvatske bio oko 53 posto, a šest godina kasnije vrtiće je pohađalo oko 63 posto djece iste dobi. Očito je da se po tom pitanju Hrvatska približava ciljevima europskog prosjeka koji iznosi oko 70 posto dok u razvijenijim članicama Europske unije poput Švedske, Danske i Francuske ide i do 90 posto. Glavni razlozi za taj rast su projekti gradnje i obnova vrtića, ponajviše kroz nacionalne i EU fondove, ali i lokalne mjere pošto sve jedinice lokalne samouprave subvencioniraju pohađanje vrtića, a u nekim mjestima on je i besplatan za korisnike.
Ogromno povećanje
Na nivou Hrvatske je tako u pedagoškoj godini 2005./06. bilo registrirano 1.205 ustanova koje ostvaruju program predškolskog odgoja, a gotovo dva desetljeća kasnije, odnosno u prošloj pedagoškoj godini bilo je registrirano 1.770 vrtića ili sličnih ustanova. To je povećanje od zapravo nevjerojatnih 47 posto u manje od 20 godina, a značajno povećanje ostvareno je i po broju djece obuhvaćene predškolskim odgojem. Dok je 2005./06. godine vrtiće u Hrvatskoj pohađalo 106.111 djece, u godini 2024./25. bilo ih je 157.076, što je čak 48 posto više. Koprivničko–križevačka županija je tako prije dva desetljeća imala tek 29 predškolskih ustanova, a danas ih ima 54, što je povećanje od čak 86 posto. Ispada tako da se broj vrtića i ustanova iste namjene u Podravini i Prigorju u samo dva desetljeća gotovo udvostručio. Najveće povećanje u našoj županiji dogodilo se s 2009. na 2010. godinu, kada se broj vrtićkih ustanova povećao s 29 na 43 i od tada kontinuirano raste. Kada je riječ o broju djece, prije dva desetljeća vrtićkim sustavom je u Podravini i Prigorju bilo obuhvaćeno 2.267 djece dok ih je tijekom prošle pedagoške godine bilo 3.816. Riječ je o povećanju od oko 68 posto, što ipak pokazuje da broj djece u vrtićima za sada ne prati povećanje kapaciteta. Ipak, izgradnja kapaciteta je osnovni preduvjet da se uopće može razmišljati o povećanju broja djece u vrtićima, no pitanje je koliko će to uopće biti moguće pošto broj živorođene djece u Koprivničko–križevačkoj županiji iz godine u godinu opada. Godine 2010. živorođeno je ovdje tako 1.179 djece, a 2024. godine njih 878 što je smanjenje točno za četvrtinu.
Drukčija situacija
Od ukupno 46 dječjih vrtića u Koprivničko–križevačkoj, osnivači njih 33 su jedinice lokalne samouprave dok ih je deset privatnih, tri imaju vjerske zajednice, a evidentirano je i osam drugih pravnih osoba koje se bave predškolskim odgojem. Tijekom prošle pedagoške godine u vrtićima na području Podravine i Prigorja bilo je ukupno zaposleno 602 ljudi od čega 391 odgojitelj i učitelj te 17 zdravstvenih djelatnika. No, dok se broj vrtićkih ustanova i broj djece koja prolaze predškolski odgoj povećava, kada je riječ o školama i broju djece u školama, situacija je potpuno drukčija. Za razliku od predškolskog odgoja koji nije obavezan, osnovnoškolsko obrazovanje je u Hrvatskoj obvezno i prvi razred osnovne škole moraju upisati sva djeca. I dok je Koprivničko–križevačka županija u školskoj godini 2005./06. imala 11.048 učenika u osnovnim školama, prošle školske godine bilo ih je više od tri tisuće manje odnosno osnovne škole je u sezoni 2024./25. pohađalo 7.856 učenika. Ispada po tome da se broj učenika u Podravini i Prigorju u manje od dvadeset godina smanjio za 28 posto ili da u školskim klupama danas sjedi gotovo trećina manje djece nego prije samo 19 godina. To je još i veći pad od državnog prosjeka koji je u tom razdoblju iznosio 23,7 posto.
FOTO ilustracija
