Naizgled je nježna, mirisna biljka, ali u vrtu može imati iznenađujuće snažan utjecaj na sve što raste oko njega. Iako nije otrovan niti može zaraziti druge biljke bolestima, komorać je poznat kao loš susjed jer utječe na njihov rast, snagu i otpornost. Zbog toga vrtlari često primijete da povrće posađeno u blizini komorača slabo napreduje, žuti ili lakše obolijeva, pa se stvara dojam da ga komorač uništava.
Glavni razlog leži u pojavi koja se zove alelopatija. Komorač kroz korijen izlučuje prirodne kemijske tvari u tlo. Te tvari nisu opasne za ljude, ali mogu usporavati klijanje i rast drugih biljaka. Posebno su osjetljive rajčica, paprika, grah, grašak i mnoge lisnate kulture. One u blizini komorača često razvijaju slabiji korijen, tanje stabljike i sporiji rast, što ih čini podložnijima bolestima, uključujući razne truleži.
Osim kemijskog utjecaja, komorač ima i snažan dubok korijenov sustav koji intenzivno crpi vodu i hranjive tvari iz tla. Time doslovno konkurira susjedima. U sušnim razdobljima biljke oko njega prve pokazuju znakove stresa, venuće, žućenje listova i zastoj u rastu. Kad je biljka pod stresom, njen imunitet slabi i tada gljivice iz tla lakše uzrokuju truljenje korijena ili stabljike. Tako komorač ne uzrokuje trulež izravno, ali stvara uvjete u kojima se ona lakše pojavljuje.
Problem može pogoršati i njegova visina i gusto lišće. Odrasla biljka baca sjenu i smanjuje strujanje zraka pri tlu. Vlažnije i manje prozračno okruženje idealno je za razvoj gljivičnih bolesti. Ako je zemlja teška i zadržava vodu, učinak je još izraženiji jer kombinacija vlage, slabog zraka i oslabljenih biljaka često završava propadanjem povrća u blizini.
Zanimljivo je da komorač ne smeta sam sebi. Može dobro rasti uz druge biljke iste vrste, ali s većinom povrća nije kompatibilan. Zato se u planiranju vrta preporučuje saditi ga odvojeno, na rub vrta ili u posebnu gredicu. Tako se izbjegava negativan utjecaj na osjetljive kulture.
Unatoč tome, komorač nije loša biljka. Privlači korisne kukce oprašivače i predatore štetnika, a jestiv je i aromatičan. Problem nastaje samo kad se sadi preblizu povrću koje je osjetljivo na konkurenciju i kemijske signale iz tla. Pravilnim razmakom i dobrom drenažom tla njegov se utjecaj može svesti na minimum, a vrt ostaje zdrav i uravnotežen.
FOTO ilustracija
