Prometne nesreće koje su se početkom prošlog tjedna dogodile u razmaku od nekoliko sati na Podravskoj magistrali nedaleko Koprivnice još su jednom upozorile na nužnost izgradnje nove trase ove prometnice, koju mnogi nazivaju i cestom smrti. O toj nužnosti, inače, priča se već tri desetljeća, svojevremeno su čak reagirali gradonačelnici i načelnici općina te s okruglog stola poslali zahtjev prema Ministarstvu prometa i MUP-u, no do danas se malo toga promijenilo, osim prometa koji je postao još gušći, s obzirom na to da brojni kamiondžije koriste ovu cestu u izbjegavanju cestarina.
Neki u šali kažu da ovom magistralom dnevno prođe kamiona koliko ih nema na svim hrvatskim autocestama, što i nije daleko od istine. Spomenuta trasa koja bi se trebala graditi izbjegavala bi naselja oko kojih se stvaraju najveće gužve, a planovi se crtaju još od kraja devedesetih. Prvotnu ideju SDP-ova vlada je u plan gradnje Hrvatskih cesta stavila još 2000., da bi HDZ 2005. od svega odustao. Ta ista vlada iduće je godine, zanimljivo na sjednici u Koprivnici, osnovala Povjerenstvo za ocjenu studije isplativosti Podravske magistrale, no isto se vjerojatno nikad nije sastalo. Unatoč obećanjima raznih političara i onih koji se tako osjećaju, sljedećih desetak godina te ceste nije bilo u planovima HC-a, a onda se 2017. opet pojavila u javnosti.
– Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske iz 2017. godine na cestovnom smjeru Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Ilok planirana je izgradnja Podravske brze ceste. Za cijelu trasu izrađena je građevinsko-tehnička studija kojom je definiran koridor koji je ucrtan u prostorno-plansku dokumentaciju. S obzirom na duljinu cestovnog smjera od približno 340 kilometara, projektnoj pripremi i izgradnji Podravske brze ceste pristupa se po dionicama – odgovorili su iz HC-a prije nekoliko godina, a gotovo identičan odgovor poslali su i sada s dodatkom da će se izgradnjom planirane ceste postići rasterećenje prometa, a time i povećanje sigurnosti odvijanja prometa na državnoj cesti DC2 (Podravska magistrala).
Obilaznica Koprivnica
Ipak, da se barem nešto radi potvrđuje nam izrađeno idejno rješenje i studija o utjecaju na okoliš obilaznice Koprivnice, koja je dio planirane Podravske brze.
– Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš u završnoj je fazi te se uskoro očekuje ishođenje Rješenja o prihvatljivosti za okoliš. Uz navedeno, u tijeku je izrada projektnog zadatka za izradu idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole – odgovorila nam je glasnogovornica HC Tamara Pajić.
Jasno, o datumima realizacije projekta bespredmetno je pisati, sve to još je prilično daleko, no zato se zna da bi ta koprivnička zaobilaznica bila duga 24 kilometra i prolazila bi kroz općine Rasinju, Koprivnički Ivanec, Peteranec, Koprivničke Brege i Grad Koprivnicu. Trasa je projektirana za brzinu 100 km/h kao dvokolnička brza cesta s ukupno pet čvorova, planirana je izgradnja 17 mostova, tri podvožnjaka za prolaz željezničke infrastrukture, pet nadvožnjaka u sklopu čvorišta i 10 nadvožnjaka u funkciji gradnje prijelaza i povezivanja lokalne prometne mreže.
Također, planirano je obostrano odmorište. Zaobilaznica bi počinjala kod Štaglinca te se protezala poljima između Miklinovca i Koprivničkih Bregi, preko Herešina terenom između Kompostišta i pročistača voda, odakle će ići prema Peterancu. Zaobilazit će naselje uz zdanje Valentino i nastavljati dalje prema Koprivničkom Ivancu, uz letjelište Danica i odlagalište otpada Piškornicu pa prema Kunovcu i Botinovcu, da bi se na kraju spojila s državnom cestom D2 kod Rasinje.
Dionica Pitomača
Osim na koprivničkoj zaobilaznici sitnih pomaka ima i na dionici Pitomača – Virovitica. Tamo je završen prvi dio javne nabave, a radi se o natječaju za Izradu idejnog rješenja i Studije o utjecaju na okoliš s ishođenjem Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Posao vrijedan 88.000 eura dobila je Zajednica ponuditelja DVOKUT-ECRO d.o.o. i MOBILITA EVOLVA iz Zagreba. Početna točka ovog projektnog zadatka je u čvoru Kladare, između Kloštra Podravskog i Pitomače. Nakon toga trasa napušta područje Koprivničko-križevačke i prelazi u Virovitičko-podravsku županiju.
U blizini granice županija prelazi objektom (najvjerojatnije nadvožnjakom) preko željezničke pruge, a na putu prema čvoru Pitomača trasa brze ceste presijeca županijsku cestu Ž4001, zaobilazi područje grada Pitomača s južne strane, presijecajući pritom županijsku cestu Ž4002, na kojoj će biti formiran čvor Pitomača. Nakon toga cesta nastavlja dalje prema Virovitici. Tek nakon izrade idejnog rješenja kreće projektiranje, što je sljedeći korak u javnoj nabavi ovog projekta. Također, iz Hrvatskih cesta su nam otkrili određene planove vezane uz trenutnu prometnicu između Štaglinca i Đurđevca.
Proširenje ceste i nadvožnjak kod Virja
– S ciljem poboljšanja odvijanja prometa na postojećoj državnoj cesti DC2 na području Koprivničko-križevačke županije, planirana je denivelacija DC2 preko željezničke pruge u naselju Virje te rekonstrukcija dionice Štaglinec-obilaznica Đurđevca – odgovorili su.
Drugim riječima, spomenuta rekonstrukcija dionice podrazumijeva proširenje ceste, nešto slično kao ona prema Varaždinu, a kod željezničkog prijelaza između Virja i Đurđevca napravio bi se nadvožnjak, što je itekako potrebno. S obzirom na gustoću prometa i svakodnevni kaos na cesti, mnogi kažu da bi naši političari trebali žešće lobirati za novu trasu Podravske magistrale. Darko Sobota, aktualni saborski zastupnik iz redova HDZ-a, redovito svjedoči gužvama jer živi u Kalinovcu, gdje je i načelnik. Još prije sedam godina, tada kao dožupan i jedan od sudionika gore spomenutog okruglog stola načelnika i gradonačelnika, izjavio je da se više nema što čekati, jer je ta prometnica presudna za sigurnost stanovništva i razvoj gospodarstva sjevera zemlje. Danas može samo ponoviti te riječi, jer pomaka nema.
– Ta magistrala je nužnost za općine kroz koje prolazi i očekujem da se u periodu koji je pred nama, a to je u sljedećih četiri do pet godina, nešto konkretnog napravi. Čak ni proširenje postojeće prometnice od Kloštra Podravskog do Koprivnice nikada nije zaživjelo. Ono što znam, taj dio saniranja i proširenja je u fazi projektiranja i svi mi koji svakodnevno putujemo tom rutom znamo koliko će nam to značiti, pogotovo mještanima Virja i Novigrada Podravskog. Prostorno planiranje postoji već 15, ako ne i više godina, dakle planovi postoje, ali čekamo realizaciju. Duboko se nadam da će se u narednom periodu taj problem rješavati – ukratko nam je rekao Sobota.
Brojač prometa otkriva kaos na cesti
Sav kaos trenutnog prometovanja po magistrali, barem onom dijelu koji se tiče Podravine, najbolje se očituje u brojkama, koje otkrivaju da dnevno tom trasom prođe nekoliko desetaka tisuća vozila, od čega velik broj čine teška teretna vozila, čak i traktori, s obzirom na to da se radi o poljoprivrednom kraju. Brojači prometa, kažu nam iz HC-a, nalaze se na nekoliko lokacija od Pitomače do Ludbrega, a kod Koprivnice je, primjerice, dnevni prosjek osobnih vozila 7470, a teških teretnih 547. Od Pitomače preko Kloštra Podravskog, Đurđevca, Plavšinca pa sve do Ludbrega dnevni prosjek osobnih vozila kreće se od 4195 do 5981, a što se tiče kamiona posebno je, da se tako izrazimo, pogođena đurđevačka Podravina, gdje ih dnevno prođe oko 830. Ta je brojka dosta viša od one u Koprivnici i Ludbregu.
Kako god bilo, što se tiče cestovne infrastrukture naš je kraj uvijek bio pri dnu popisa raznih Vlada, a sumnjamo da će se situacija, unatoč ovim kritičnim brojkama, ozbiljnije promijeniti u sljedećih pet godina. Planovi, želje i nacrti lijepo izgledaju, ali dalek je put do realizacije.
FOTO Arhiva
