Općinski sud u Bjelovaru ovih dana donio je oslobađajuću presudu za križevačkog poduzetnika Gorana Delića kojega je višegodišnji prijatelj, sugrađanin i poslovni suradnik, danas umirovljeni profesor, optužio za prijevaru tešku čak 400 tisuća eura. Njihov sukob započeo je davno prije višegodišnjeg sudskog postupka zbog cifre koja je nezamisliva većini smrtnika u Hrvatskoj. Naime, profesor i poduzetnik upoznali su se prije najmanje 35 godina u Križevcima, a njihov odnos prerastao je tijekom godina u poslovnu suradnju koja je trajala sve do 2016. godine.
Zaradio od dionica T-coma
Prema sudskim dokumentima, profesor je 2008. godine direktoru Deliću posudio 400 tisuća eura. Na sudu je objasnio kako je do tog iznosa došao ulaganjem u dionice, posebno T-coma, na kojima je navodno značajno zaradio. Uz rad u školi, bio je i savjetnik direktora za korporativnu sigurnost u Hrvatskoj pošti, što mu je osiguralo dodatne prihode, objasnio je tijekom postupka. Delić je tijekom godina izgradio pravo poslovno carstvo u Križevcima – od štedno-kreditne zadruge Lipa, preko Križevačke štedionice, sve do Križevačke banke i na kraju Prigorje financija. Uz sve te financijske institucije, našao je vremena i volje voditi Vinariju Delić. Poduzetnik je na sudu priznao da je od 2008. do 2016. na ime kamate profesoru isplatio ukupan iznos od otprilike 300.000 eura. Za te isplate nije bilo pisanih potvrda, a novac je predavan u gotovini. To je potvrdila i bivša voditeljica računovodstva koja je posvjedočila da je profesor primao kamatu sigurno do kraja 2016., i to u mjesečnom iznosu od 23.000 do 24.000 kuna. Tim tempom, profesor je tijekom osam godina na ime kamata mogao primiti oko 2,2 milijuna kuna.
Urušeno carstvo
Međutim, 2014. godine financijsko carstvo Gorana Delića počelo se urušavati. Križevačka banka ušla je u postupak likvidacije, štedno-kreditna zadruga završila u stečaju, a o Delićevim poslovnim problemima počeli su izvještavati i lokalni mediji. Mnogi Križevčani koji su uložili novac u ove institucije ostali su bez svojih sredstava i pokrenuli pravne postupke za povrat. To je pak stvorilo ozračje nepovjerenja prema Deliću u cijelom gradu. Usprkos svim tim javno poznatim problemima, profesor je na sudu tvrdio da je 2. siječnja 2017. ponovno posudio 400.000 eura Deliću. Njegova objašnjenja o porijeklu tolikog iznosa gotovine bila su nejasna – tvrdio je da je dio novca držao kod kuće, a dio povukao iz raznih investicija, te da je gotovinu „stalno okretao“ kroz različita ulaganja. Ovo objašnjenje sud je ocijenio neuvjerljivim. Delić je, s druge strane, tvrdio da stvarne predaje novca 2017. nije bilo. Prema njegovim riječima, radilo se samo o ugovoru kojim je priznao postojanje duga iz 2008. kako potraživanje ne bi zapalo u zastaru.
Supruga nije znala
Intrigantno je i to što je profesor, sudeći prema ovom sudskom postupku, godinama skrivao svoje financijske poslove od svoje supruge. Bivša službenica Križevačke štedionice, naime, svjedočila je kako je jednom prilikom telefonski kontaktirala profesora zbog produljenja štednje, no javila se njegova supruga. Nakon toga je profesor došao u poslovnicu, vidno uznemiren što je njegova supruga saznala za štednju. Do konačnog prekida odnosa došlo je u svibnju 2017., kada su profesor i njegova supruga došli na kućnu adresu Delića u Križevcima. Tvrdili su da su došli samo pozvati Delića na kavu, ali Delićeva supruga njihov je posjet doživjela kao uznemiravanje pa je pozvala policiju. Profesorova supruga na sudu je emotivno opisala kako su u dobroj namjeri došli do kuće Delića nakon što se danima nije javljao na telefon, no dočekala ih je drska reakcija poduzetnikove supruge. Nakon tog incidenta, profesor je podnio kaznenu prijavu, a taj je njegov potez doveo do toga da Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru protiv Delića podnese optužnicu za prijevaru 2020. godine.
Sudska logika
U presudi je zaključeno kako nije logično da bi profesor, znajući za financijske probleme Delića i njegovih križevačkih tvrtki, posudio tako velik iznos bez ikakvih osiguranja. Vjerodostojnijom je ocijenjena teza da je ugovor iz 2017. bio samo priznanje starog duga kako bi se izbjegla zastara. Sud je ustanovio kako tijekom dokaznog postupka nije dokazano da bi profesor direktoru 2. siječnja 2017. pozajmio iznos od 400 tisuća eura, već je tog dana samo formalno sklopljen novi ugovor o pozajmici kao priznanje postojećeg duga kako isti ne bi pao u zastaru. Profesor je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu, a troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava. Presuda je donesena gotovo pet godina nakon podizanja optužnice, ali još uvijek je nepravomoćna. S obzirom na to da je u igri velik novac i velike emocije, nije isključeno da će se ovaj slučaj nastaviti na višoj instanci. (mš)
FOTO arhiva
