Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Državni zavod za statistiku objavio je najnovije istraživanje o prometnoj problematici. Iako iz godine u godinu i dalje raste broj registriranih cestovnih vozila, posljednjih nekoliko godina u velikom je porastu i putnički željeznički promet. Jasno da su tome bitno doprinijele akcije Hrvatske željeznice, koje su u ogromnom investicijskom ciklusu te moderniziraju brojne pruge, a za to je vrijeme prijevoz vlakovima za djecu, učenike, studente i umirovljenike besplatan. Samo u dvije godine putnički promet željeznicom u Hrvatskoj se gotovo udvostručio, jer dok su vlakovi 2021. godine prevezli 11,3 milijuna putnika, u prošloj se godini čak 21,9 milijuna putnika odlučilo na vožnju željeznicom.
Putnički željeznički promet osjetno je povećan upravo u kontinentalnoj Hrvatskoj, a u prošloj se godini u Koprivničko–križevačkoj županiji vlakom vozilo najviše ljudi otkako se vodi ova statistika, odnosno još od 1997. godine. Zabilježeno je čak 956 tisuća vožnji putnika iz naše županije u prošloj godini, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2021. godinu, kada je dijelom i zbog pandemije korona virusa zabilježen jedan od povijesno najnižih rezultata. Tada je zabilježena 491 tisuća vožnja putnika.
Renesansa željeznice
Dužina željezničke mreže u Koprivničko–križevačkoj županiji lani se nije mijenjala te i dalje iznosi 136 kilometara, no za razliku od većine susjednih županija, ovdje postoji i 51 km elektrificiranih pruga. No, dok broj putnika željeznicom zadnjih godina raste, podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju smanjenje željezničkog prometa robama. Barem kada je riječ o Koprivničko–križevačkoj županiji, gdje se prošle godine utovarilo 506 tisuća tona robe ili 319 tisuća tona manje u odnosu na četiri godine ranije. I dok željeznički promet očigledno proživljava pravu renesansu, kada je u pitanju cestovni, svima je vjerojatno dobro znan podatak da je Koprivničko–križevačka županija i dalje bez milimetra autoceste.
Osim do naše, autocesta još nije stigla do tri županije u bliskom okruženju; Bjelovarsko–bilogorske, Virovitičko–podravske i Požeško–slavonske. Zanimljiv je podatak da u prošloj godini u cijeloj Hrvatskoj nije napravljen niti jedan novi kilometar autoceste, a posljednjih 25 kilometara napravljeno je još u 2022. godini na području Osječko–baranjske županije. Štoviše, u zadnjih 16 godina, odnosno od 2007. godine, u cijeloj je Hrvatskoj sveukupno napravljeno tek 185 kilometara autoceste. Da situacija bude nevjerojatnija kada je riječ o cestama, umjesto da raste, ukupna dužina ceste na području Koprivničko–križevačke županije se smanjuje, jer dok je 2005. postojalo 1165 km, danas je 1037, što znači da je u manje od dva desetljeća nestalo 128 kilometara ceste.
Veći broj nesreća
Ono što može zabrinjavati je i porast broja prometnih nesreća sa stradalim osobama, kako na području cijele države, tako i u Koprivničko–križevačkoj županiji. Ako izuzmemo 2020. godinu, kada se zbog pandemije korona virusa prometovalo puno manje, trend rasta broja prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama prisutan je od 2019. godine kada ih je bilo 213, a lani je takvih nesreća bilo čak 65 više ili ukupno 278. U tim je nesrećama sedam osoba smrtno stradalo, dok ih je 378 ozlijeđeno. Sve je više i više registriranih cestovnih vozila. Iako se u posljednjih tridesetak godina broj stanovnika Koprivničko–križevačke županije smanjio za tridesetak tisuća, broj registriranih cestovnih vozila u istom se razdoblju gotovo udvostručio. Godine 1994. u našoj je županiji bilo registrirano manje od 35 tisuća cestovnih vozila, a danas ih je i više nego dvostruko više jer je lani ukupno registrirano 71.418 cestovnih vozila.
FOTO arhiva
