Obitelj tragično preminule Ane (75), koja je u svibnju 2019. doživjela tešku prometnu nesreću u Đurđevcu i 20 dana kasnije preminula u nesretnim okolnostima na putu natrag u bolnicu, nepravomoćno je dobila spor protiv osiguravajuće kuće i trebalo bi im pripasti oko 84.000 eura s kamatama.
Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Nesreća se dogodila 24. svibnja u Vukovarskoj kada je na nju, dok je vozila bicikl, naletjelo vozilo. Preminula je na dan otpuštanja kući iz bolnice, a potom je obitelj odlučila tužiti osiguravajuću kuću vozača koji je naletio na Anu. Utvrđeno je kako je Ana sama kriva za, navodi se, 30 posto nesreće, te su prilagodili svoju tužbu za odštetu za duševne boli i pogrebne usluge.
– Vozač je svojim osobnim vozilom, približavajući se raskrižju upravljao neprilagođenom brzinom, a zbog grube nepažnje izostala je njegova reakcija na opasnost radi izbjegavanja predmetne prometne nezgode – navela je obitelj u tužbi i dodala kako su s osiguravateljem u mirnom postupku pokušali riješiti pitanje naknade štete, ali u tome nisu uspjeli.
Osiguravajuća kuća navela je kako postoji njihova „pasivna legitimacija“, no pokušali su osporiti osnovu i visinu potraživanja, kao i uzročno-posljedičnu vezu između ozljeda dobivenih u štetnom događaju i smrti žene.
– Pitanje je i isključive odgovornosti nastradale žene za nastanak prometne nesreće. Činjenica je da je odgovornost vozača na temelju obveznog osiguranja – odgovornost za drugoga, no ovdje ne postoji odgovornost našeg osiguranika već nastradale žene i to na temelju činjenice da se nesreća dogodila na raskrižju zbog nepoštivanja prednosti prolaska osobnog automobila.
Naveli su kako ona nije poštivala prednost prolaska automobila te kako je u protiv vozačice bicikla pokrenut prekršajni postupak, a protiv vozača, tvrdili su u osiguravajućoj kući – nije pokrenut kazneni postupak.
-Na mjestu nesreće ograničenje brzine je 90 kilometara na sat, a on je vozio ispod ograničenja. Također, u izvješću o uzroku smrti navedeno je da se radilo o prirodnoj smrti, a nije navedena nasilna smrt – nesretni slučaj kao uzrok smrti – branili su se u osiguravajućoj kući.
– Kad sam je vidio, pokušao sam kočiti i izbjeći nalet na ženu, ali se događaj odvio vrlo brzo i nisam mogao izbjeći nalet – kazao je vozač, kao i ostale osobe koje su bile u automobilu, osim jedne koja je spavala u vrijeme nesreće.
Sudski je vještak pak naveo kako bi vozač uspio zaustaviti osobno vozilo da se u trenutku reagiranja kočenjem osobno vozilo kretalo brzinom do najviše 51 kilometar na sat, a kretalo se, utvrđeno je većom brzinom od 69 na sat. U trenutku kad je Ana počela skretanje sebi ulijevo, osobno vozilo osiguranika tuženika nalazilo se na oko 81 metar ispred mjesta naleta, dodao je sudski vještak i pojasnio kako je vozač tada uistinu mogao uočiti Anu i prepoznati njenu namjeru skretanja prema Ulici bana Josipa Jelačića.
Što se tiče navoda da uzrok smrti nisu posljedice nesreće, sud je iz dokumentacije zaključio kako su ozljede dobivene u nesreći bile pretežne na nepovoljni tijek traumatske bolesti i smrtni ishod žene nego li njene ranije postojeće bolesti. Osiguravajuća kuća uspjela je ipak odbiti samo dio tužbenih zahtjeva u iznosu 36.000 eura. Na ovu presudu mogu se žaliti.
FOTO Podravski list
