Preliminarni podaci pokazuju da je sveukupna šteta od tuče i nevremena koji su se dogodili prošli tjedan u srijedu i petak na području općine Mali i Veliki Bukovec veća od stotinu milijuna kuna. Najgore je pogođena općina Veliki Bukovec gdje su stradali objekti u sva tri naselja u sastavu općine, kao i usjevi na području općine. Tako je i najveći dio šteta nastao upravo na području općine Veliki Bukovec. Šteta na plastenicima i staklenicima za uzgoj cvijeća je 100 posto. Dakle, apsolutno svi plastenici te staklenici su uništeni, što čini oko polovicu proizvodnje cvijeća na području Republike Hrvatske.
Ova je tema objavljena u utorak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
– U naseljima nema kuće koja nije oštećena i stanje je katastrofalno. Štete samo na jednom gospodarstvu premašuju tri proračuna Općine, a takvih OPG-ova imamo desetak. Nakon procjene stanja na terenu, proizvođači će dobiti potrebnu pomoć. U proračunu za ovu pomoć sredstava nema, ali naći ćemo način kako pomoći svima s obzirom na to da pokrivamo 50 posto hrvatske proizvodnje cvijeća – rekao je načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić.
– Uz plastenike i staklenike koji su potpuno uništeni, ogromne štete nastale su na nasadima povrća. Na području općine je oko 1000 hektara poljoprivrednih usjeva. Šteta na nasadima paprike i krastavaca je 100 posto. Nasadi ječma i uljane repice stradali su 70 posto, pšenica je stradala 60 posto a kukuruz između 40 i 50 posto. Dakle, u prosjeku je uništeno 65 posto nasada na spomenutih 1000 hektara – naveo je Franjo Vrbanić.
Ogromna šteta na području općine Veliki Bukovec nastala je i na objektima. Tako je na gospodarskim objektima i obiteljskim kućama šteta zabilježena na 70 posto objekata.
– Samo kada pogledamo obnovu staklenika i plastenika troškovi bi mogli biti veći od 20 milijuna kuna, a kada se zbroje štete na usjevima i drugim objektima procjene bi mogle ići k cifri oko 100 milijuna kuna. Dakako, to su preliminarni neslužbeni podaci, ali kako god, štete se mjere u desecima milijuna kuna – naveo je Vrbanić.
Štete su nastale i u susjednoj općini Mali Bukovec. Mnogo su manje, ali i tu dosežu milijunske brojke.
– Nevrijeme je zahvatilo samo dio naselja Mali Bukovec i okolne usjeve. Šteta je oko osam milijuna kuna – naveo je Darko Marković.
Dobra je vijest što je velik dio usjeva i nasada osiguran, kao i nekretnine, ali svejedno je nastala velika šteta na vlasništvu koje nije osigurano.
Milijunske štete nastale su i u općini Legrad gdje su usjevi u većini slučajeva također na površinama od 1000 hektara uništeni.
Na području općina Legrad, Mali Bukovec i Veliki Bukovec očekuje se proglašenje elementarne nepogode, a uobičajena naknada ili pomoć iz državnog proračuna je oko pet posto od šteta.
Staklenici i plastenici će pak biti sanirani iz posebnih fondova, no to je potrebno učiniti što prije jer bi u suprotnom ova godina za cvjećare mogla biti apsolutno uništena. Međutim, u ovih nekoliko godina, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede, stečena su poprilična iskustva u saniranju takvih posljedica i obnavljanju proizvodnih kapaciteta poljoprivrednih gospodarstava.
– Ovi proizvođači čine 50 posto hrvatske cvjećarske proizvodnje i odmah mogu uime Ministarstva poljoprivrede i Vlade RH potvrditi da ćemo ta gospodarstva obnoviti putem posebne mjere programa ruralnog razvoja. Kao i uvijek do sada, u suradnji s Varaždinskom županijom te općinama Veliki i Mali Bukovec razmotrit ćemo te osigurati i dodatne mehanizme pomoći – rekla je ministrica Marija Vučković.
Naglasila je da ovakva tuča nije viđena desetljećima, a s obzirom na klimatske promjene, ovakve situacije mogle bi se i dalje događati.
– Ministarstvo ima izdašnu mjeru za obnovu proizvodnog potencijala te ćemo pomoći mještanima kako bi u kratkom roku mogli ponovno početi s radom. Situacija je ovdje specifična jer su, uz štete na usjevima, velike štete i na građevinskim objektima. Riječ je o stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji. Plastenici su oštećeni, a staklenici su potpuno stradali. Pomoć za te štete osigurat ćemo putem druge mjere. S obzirom na specifičan trenutak izlaska iz jednog ciklusa proizvodnje i potrebe ulaska u drugi, moramo razmotriti druge mehanizme pomoći koji se sada odnose na izgubljeni prihod ovdašnjih proizvođača – objasnila je ministrica Vučković.
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, koji je već u srijedu navečer sa zamjenicom i načelnicom Stožera za civilnu zaštitu Varaždinske županije Silvijom Zagorec obišao teren, istaknuo je kako su već pokrenute određene aktivnosti.
– S obzirom na to kako izgledaju svi ovi plastenici i staklenici, sreća je da u tom trenutku u njima nije bilo nikoga, jer bismo danas govorili o ozlijeđenima, a možda i smrtno stradalima. Odmah smo obavijestili Vladu i ministricu poljoprivrede koja je od jutra s nama na terenu. Načelnik Općine odmah je angažirao Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda koji su na terenu i utvrđuju štetu. Nakon što prikupe podatke, Povjerenstvo predlaže proglašenje prirodne nepogode, koju proglašava župan. Kroz dva-tri dana mogli bismo imati prve procjene štete – objasnio je župan Stričak naglasivši kako će i Županija, sukladno raspoloživim sredstvima, pomoći ljudima koji su pretrpjeli štete uzrokovane nevremenom.
Proizvođači cvijeća i poljoprivrednici s područja općine Veliki Bukovec kažu da je tuča, njezin intenzitet i veličina, u srijedu navečer bila nezapamćeni vremenski fenomen na ovom području, a sličnog događaja ne sjećaju se niti najstariji stanovnici.
– Mi od poljoprivrede živimo, od proizvodnje cvijeća i to nam je jedina djelatnost te u ovom trenutku ne znamo kako dalje. Uništeno nam je svo cvijeće, svi staklenici, šteta je stopostotna. To nije bila normalna tuča, to je bila apokalipsa, kao da su bombe padale, u prvim trenucima mislio sam da je počeo rat. U samo 15 minuta sve nam je uništeno. S proizvodnjom moramo nastaviti dalje, a nemamo kamo posaditi novo cvijeće – rekao je Darko Mađarić, jedan od većih proizvođača cvijeća.
U istoj je nevolji i Milan Friščić, uzgajivač cvijeća s područja Malog Bukovca, kojem je sve također uništeno.
– Uopće je teško govoriti o tome kako dalje, uništeno je sve, srećom, prošlo je bez ljudskih žrtava, a moglo je biti i drugačije. Baš u mome stakleniku u vrijeme kada je počela tuča nalazila se jedna moja suradnica. On je ostala skamenjena od straha, oko nje staklo je letjelo na sve strane. Morao sam potrčati u staklenik i uzeo sam neki komad odjeće da nas zaštitim kako bih nas odveo na sigurno. To je bila katastrofa – naveo je Milan Friščić.
No, među podravskim seljacima nema mjesta za kukanje. Već sljedećeg dana zahvaćena mjesta bila su puna mještana i njihovih prijatelja koji su odmah počeli s obnovom onog što se obnoviti može. Pokrivale su se kuće, zamjenjivao se polomljeni crijep, odvozilo se potrgano raslinje, a poljoprivrednici su gledali kako i gdje mogu pomoći svojim usjevima da možebitno ipak spase koji dio poljoprivredne proizvodnje.
– Pokušat ću posebnim sredstvima poprskati nasad kako bih možda nešto spasio. Ne možemo čekati, moramo učiniti što možemo – naveo je Stjepan Harambaša, poljoprivrednika iz Malog Bukovca, kojeg smo zatekli kako tretira svoj nasad luka.
Proglašena prirodna nepogoda
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak jučer je donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode od tuče za dva grada: Lepoglava i Varaždin, te osam općina: Bednja, Donja Voća, Vinica, Petrijanec, Maruševec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ.
Prirodna nepogoda tuča pogodila je Varaždinsku županiju 25. svibnja ove godine i uzrokovala velike materijalne štete na poljoprivredi, građevinama i infrastrukturi.
– Prve, preliminarne procjene štete govore da se radi o višemilijunskim iznosima. Štete su evidentirane na poljoprivrednim kulturama – ratarskim povrtlarskim kulturama te trajnim nasadima s procjenom štete od 40 do 100 posto, zatim u cvjećarstvu, dok su najveće štete do 100 posto na staklenicima i plastenicima. Stradalo je gotovo 50 posto proizvodnje cvijeća na području Republike Hrvatske. Uz sve to, štete su evidentirane i na stambenim te gospodarskim objektima – naveo je župan Stričak u Odluci.
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju prijaviti u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode općinskom/gradskom povjerenstvu, dok gradska i općinska povjerenstva u roku od 15 dana trebaju izraditi prva izvješća. Konačnu procijenjenu štetu Županijskom povjerenstvu trebaju dostaviti u roku od 50 dana.
FOTO Nikola Wolf
