Drvo za ogrjev razlikuje se ne samo po kalorijskoj vrijednosti i vremenu gorenja, nego i po otpornosti na truljenje. Neka drva počinju propadati već nakon jedne do dvije godine ako su izložena vlazi, dok druga mogu stajati desetljećima bez većih promjena. Najbrže trunu meka i porozna drva, posebno ona s niskom prirodnom otpornošću na gljivice i mikroorganizme.
Među vrstama drva koje najbrže trunu ističu se topola, vrba, breza i joha. Ove vrste imaju relativno nisku gustoću i visoku sposobnost upijanja vlage. Kada drvo upije vlagu, stvara idealne uvjete za razvoj gljivica truležnica, bakterija i drugih organizama koji razgrađuju drvenu strukturu. Breza je posebno poznata po tome što brzo trune zbog svoje tanke kore koja ne pruža dugotrajnu zaštitu nakon sječe.
Glavni razlog brzog truljenja je kemijski i strukturni sastav drva. Drvo se sastoji od celuloze, hemiceluloze i lignina. Celuloza i hemiceluloza lakše se razgrađuju djelovanjem mikroorganizama, dok lignin pruža veću otpornost. Vrste drva koje imaju manji udio lignina i manje prirodnih zaštitnih tvari, poput tanina i smola, brže propadaju. Na primjer, hrast i bagrem imaju visoku otpornost jer sadrže mnogo tanina koji usporavaju razvoj gljivica, dok topola i vrba imaju vrlo malo takvih zaštitnih spojeva.
Vlaga je ključni faktor u procesu truljenja. Kada sadržaj vlage u drvu prelazi približno 20 posto, stvaraju se uvjeti pogodni za razvoj gljivica. Ako se drvo drži na tlu, bez ventilacije ili izloženo kiši, proces truljenja se znatno ubrzava. Nasuprot tome, pravilno složeno i zaštićeno drvo može trajati mnogo dulje, čak i ako je riječ o vrsti koja prirodno nije otporna.
Struktura drva također igra važnu ulogu. Poroznije drvo ima više prostora u svojoj strukturi gdje se može zadržavati voda i mikroorganizmi. Meka drva imaju veće stanice i tanje stanične stijenke, što olakšava prodor vlage i razgradnju. Tvrđa i gušća drva, poput graba, hrasta i bagrema, imaju kompaktniju strukturu koja usporava prodor vlage i time usporava truljenje.
Brzina truljenja važna je i iz praktičnog razloga za ogrjev. Drvo koje brzo trune gubi energetsku vrijednost, postaje lakše, mrvi se i slabije gori. Također može razviti plijesan, što nije poželjno za skladištenje blizu kuće. Zbog toga je preporučljivo takva drva koristiti ranije, obično unutar jedne do dvije godine nakon sječe.
Pravilno skladištenje može značajno usporiti truljenje. Drvo treba držati podignuto od tla, zaštićeno od kiše, ali uz dobru ventilaciju. Najbolje je koristiti nadstrešnicu ili drvarnicu s otvorenim stranama. Time se omogućuje sušenje drva i sprječava zadržavanje vlage koja potiče truljenje.
FOTO ilustracija
