Hrvatski veterinarski institut izvijestio je sinoć da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj, na području općine Vrlika, kod Šibenika. Dosad je testirano 13 uzoraka, na jednom je utvrđena bedrenica, čekaju se još tri nalaza. Meso životinja s gospodarstva na kojem je bilo zaraženo govedo ne smije se konzumirati. Sve životinje bit će cijepljene, a ljudi koji su bili u kontaktu s njom dobit će antibiotik, piše Index.
Bedrenica, poznata i kao antraks, je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Ova bakterija stvara spore koje su izrazito otporne na vanjske uvjete i mogu preživjeti desetljećima u tlu. Do infekcije dolazi kada spore uđu u organizam, bilo putem kože, udisanjem ili gutanjem, najčešće kod životinja, ali i kod ljudi koji su u kontaktu s njima.
Kod životinja, posebno preživača poput goveda i ovaca, bolest se širi brzo i obično završava iznenadnom smrću bez jasnih znakova bolesti. U nekim slučajevima mogu se javiti drhtanje, otežano disanje i probavne smetnje prije uginuća. Lešina oboljele životinje često se nadima i iz otvora na tijelu izlazi tamna krv.
Kod ljudi bedrenica se najčešće javlja u kožnom obliku. Infekcija počinje kao bezbolna ranica koja brzo prerasta u crni čir, a javlja se nekoliko dana nakon kontakta sa zaraženim životinjama ili materijalom. Premda izgleda dramatično, ovaj oblik bolesti u pravilu dobro reagira na liječenje antibioticima. Teži i rjeđi oblici uključuju plućni i crijevni antraks. Plućni antraks počinje simptomima sličnima gripi, ali brzo prelazi u teže stanje s otežanim disanjem i šokom. Crijevni oblik izaziva jake bolove u trbuhu i visoku temperaturu, a obje varijante često imaju loš ishod ako se ne liječe odmah.
Kod ljudi se zaraza najčešće događa izravnim kontaktom s oboljelim životinjama, njihovim leševima ili kontaminiranim proizvodima. Nema prijenosa s čovjeka na čovjeka. Pravodobno prepoznavanje simptoma i brzo liječenje ključni su za uspješan ishod, a prevencija kroz kontrolu među životinjama ostaje najvažniji alat u borbi protiv širenja bolesti.
FOTO arhiva
