Rujan je jedan od najboljih mjeseci za sjetvu špinata u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Za razliku od brojnih povrtnih kultura kojima dolaskom hladnijih dana završava sezona, špinatu upravo svježije vrijeme odgovara, a pravilno posijan jesenski špinat može se brati tijekom jeseni, odnosno prezimiti i ponovno krenuti s rastom čim se u proljeće poprave vremenski uvjeti.
Jedna od važnijih stvari kod sjetve je dubina na koju ćemo položiti sjeme. U kućnom vrtu dobro je ciljati na otprilike 1,5 centimetara, odnosno okvirno između jednog i dva centimetra. Sjeme se nakon toga prekrije sitnom zemljom i tlo se lagano pritisne kako bi sjeme ostvarilo dobar kontakt s vlažnom zemljom. Nije dobro sjeme ostaviti gotovo na površini, gdje se gornji sloj zemlje može brzo osušiti, ali ni zakopati ga nepotrebno duboko. Preporuke se donekle razlikuju ovisno o sorti i uvjetima uzgoja, pa se mogu pronaći dubine od oko jednog pa sve do nekoliko centimetara, no za klasičnu jesensku sjetvu u dobro pripremljenom vrtnom tlu oko 1,5 centimetara dobra je praktična mjera. Ako na pakiranju kupljenog sjemena proizvođač za konkretnu sortu navodi drukčiju dubinu, najbolje je pridržavati se upravo te upute.
Za uspjeh je važna i temperatura. Špinat je povrće hladnijeg dijela godine i njegovo sjeme puno bolje klija u umjereno toplom nego u vrućem tlu. Visoke temperature mogu znatno smanjiti klijavost, zbog čega je jesenska sjetva zahvalnija kada prođu najveće ljetne vrućine. Optimalna temperatura za rast i razvoj špinata je oko 15 do 18 stupnjeva, a dobro podnosi i znatno niže temperature. U kontinentalnoj Hrvatskoj razdoblje jesenske sjetve prilično je dugo. Prema preporukama hrvatske Savjetodavne službe, može se sijati od posljednje dekade kolovoza pa sve do kraja druge dekade listopada. Rujanska sjetva zato je odličan izbor jer biljke imaju dovoljno vremena niknuti i razviti se prije ozbiljnijih zimskih hladnoća.
Gredicu prije sjetve treba očistiti od korova, prorahliti i poravnati. Špinatu odgovara plodno tlo bogato organskom tvari koje dobro zadržava vlagu, ali voda u njemu ne bi smjela stajati. Ako je zemlja u vrijeme sjetve suha, nakon sijanja potrebno ju je pažljivo zaliti blagim mlazom kako se sjeme ne bi ispralo ili pomaknulo.
Špinat je najjednostavnije sijati u redove. Za vrtni uzgoj između redova može se ostaviti otprilike 20 do 30 centimetara. Hrvatska Savjetodavna navodi međuredni razmak od 15 do 30 centimetara te oko sedam centimetara između biljaka, ovisno o sorti. Ako nikne pregusto, mlade biljčice kasnije se mogu prorijediti. Kod jesenskog špinata cilj nije da prije zime napravi što veću biljku pod svaku cijenu. Važno je da se dobro ukorijeni i razvije dovoljno snažnu rozetu. Špinat dobro podnosi hladnoću, no jaki mraz može oštetiti listove. U slučaju ozbiljnijeg zahlađenja gredica se može zaštititi agrotekstilom. Prvi listovi špinata mogu se brati kada biljka razvije pet do šest pravih listova. Kod povoljnih uvjeta dio rujanske sjetve može biti spreman za berbu još tijekom jeseni, dok biljke koje dočekaju zimu nastavljaju rast kada temperature ponovno porastu.
FOTO ilustracija
