Rujan je vrijeme kada se u mnogim povrtnjacima postupno oslobađaju gredice na kojima su tijekom ljeta rasle rajčice, krastavci, mahune, tikvice i drugo povrće. Upravo tada mnogi počinju razmišljati što napraviti sa zemljom nakon berbe i kako je pripremiti za sljedeću sezonu.
Jedan od najpoznatijih načina poboljšavanja vrtne zemlje je dodavanje zrelog komposta. No kod njegove primjene vrijedi isto pravilo kao i kod mnogih drugih stvari u vrtu. Više ne znači nužno i bolje. Hrvatska Savjetodavna služba kao praktičnu orijentaciju navodi pet litara komposta na jedan četvorni metar površine. Kompost se plitko umiješa u površinski sloj zemlje. Prema toj količini računica je vrlo jednostavna. Za gredicu od deset četvornih metara potrebno je oko 50 litara komposta, za 20 četvornih metara oko 100 litara, za vrt od 50 četvornih metara oko 250 litara, a za 100 četvornih metara oko 500 litara. Ipak, tih pet litara po kvadratu nije univerzalna doza koju bi trebalo bez razmišljanja primijeniti na svaki vrt.
Savjetodavna naglašava da potrebna količina ovisi o trenutačnom stanju vrtne zemlje, kulturi koja se uzgaja te hranjivoj vrijednosti samog komposta. Ona pak ovisi o materijalima od kojih je kompost napravljen. Želi li se sasvim precizno odrediti potrebna količina za određenu kulturu, potrebno je analizirati i zemlju i kompost. Važno je znati i čemu kompost zapravo služi. Zreli vrtni kompost nije samo izvor određenih hranjivih tvari nego prije svega vrijedan izvor organske tvari. Dodavanje organske tvari može poboljšati strukturu tla, a osobito je korisno za sposobnost zemlje da zadržava vodu i hranjiva. No treba razlikovati dodavanje komposta radi poboljšavanja tla od klasične gnojidbe. Nije opravdano svake godine nekontrolirano dodavati velike količine samo zato što je kompost prirodan. Količinu treba prilagoditi stanju tla i biljkama koje ćemo na njemu uzgajati. A treba li ga staviti upravo sada, u rujnu?
Tu nema jednog odgovora za svaki vrt. Organska tvar može se u tlo unositi tijekom jesenske pripreme, a jesenska obrada posebno odgovara težim, glinastim tlima. Kod vrlo laganih i pjeskovitih tala često je korisnije pričekati kasniju zimu ili proljeće jer se hranjive tvari lakše ispiru. Zbog istog razloga nije potrebno požuriti i početkom rujna kompost razbacati po svim praznim gredicama. Tlo je još toplo, a pred nama su mjeseci jesenskih i zimskih oborina. Dio lako dostupnih hranjiva može se osloboditi i isprati prije nego što ih sljedeća kultura uspije iskoristiti. Ako je dio povrtnjaka u rujnu ostao prazan, postoji još jedna vrlo dobra mogućnost. Na praznu površinu može se posijati zelena gnojidba, odnosno biljke koje će tijekom jeseni i zime štititi tlo. Za jesensku sjetvu koriste se, među ostalim, određene vrste raži, grahorice i druge biljke prilagođene takvoj namjeni.
Kada se odlučite za dodavanje komposta, koristite dobro razgrađen i zreo kompost. Ako ga unosite u zemlju klasičnim načinom obrade, nije ga potrebno zakopavati duboko. Hrvatska Savjetodavna preporučuje plitko miješanje s površinskim slojem tla.
FOTO ilustracija
