Mnogi vozači vjeruju da brojka na brzinomjeru predstavlja točnu brzinu kretanja, no istina je da gotovo svi automobili namjerno pokazuju veću brzinu od stvarne. Riječ je o standardnoj praksi koja proizlazi iz zakonskih propisa i tehničkih ograničenja samog sustava mjerenja. Najvažnije pravilo jasno kaže da brzinomjer nikada ne smije pokazivati manju brzinu od stvarne. Upravo zato proizvođači unaprijed “dodaju” određenu razliku kako bi vozači uvijek imali sigurnosnu rezervu i ne bi nesvjesno prekoračili ograničenje brzine.
Postoji i vrlo konkretan propis koji definira koliko to odstupanje smije biti. UN-ova Gospodarska komisija za Europu (UNECE) propisala je da brzinomjeri tijekom testiranja smiju pokazivati maksimalno 10 posto plus dodatna 4 km/h više od stvarne brzine. Primjerice, automobil koji se kreće 80 km/h može pokazivati do 92 km/h i to se i dalje smatra ispravnim, iako razlika na prvi pogled djeluje velika.
Nakon homologacije, u stvarnim uvjetima vožnje primjenjuju se još nešto šira pravila. Za automobile, autobuse i kamione dopušteno je odstupanje do 10 posto plus 6 km/h, dok za motocikle i brža vozila na tri kotača ono može iznositi do 10 posto plus 8 km/h. U praksi većina proizvođača ipak ne ide do tih maksimalnih granica. Najčešće brzinomjeri pokazuju između 4 i 10 km/h više od stvarne brzine, ovisno o modelu vozila i njegovoj kalibraciji, navodi Oryx.
Razlog za takva odstupanja nije samo zakon. Brzina se u automobilu najčešće izračunava na temelju okretaja kotača, a na to utječu brojni faktori poput istrošenosti guma, tlaka u njima, dimenzija kotača i opterećenja vozila. Budući da se ti uvjeti stalno mijenjaju, nemoguće je postići savršenu preciznost u svim situacijama.
FOTO ilustracija
