Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
par dobrih savjeta

Evo što učiniti ako vam divljač ošteti voćke

Nakon zime, na voćnim stablima možemo vidjeti oštećenja od divljih životinja obzirom da miševi, štakori, zečevi, vjeverice, dabrovi, divlje svinje, ptice, srne često oštećuju pupoljke, mlade grane, koru, korijenje. Za mlade sadnice štete su najopasnije i mogu izazvati njihovo propadanje jer su njihova nježna kora i sočno tkivo privlačne životinjama.

Zečevi se hrane korom i mogu potpuno ogoliti stablo no najveći je problem ako ju prstenasto unište. Miševi oštećuju korijenje, koru, korijenov vrat i to najčešće kod mladih sadnica. Da bi zaštitili stabla, provode se razne preventivne mjere jer je najveća aktivnost glodavaca tijekom proljeća pa se recimo oko debla postavljaju mreže ili drugi materijali koji sprječavaju divlje životinje da dođu do njih.

Nastala oštećenja je potrebno čim prije sanirati, a za manje rane poslije čišćenja, koristi se voćarski vosak, smole i razni premazi koji ubrzavaju zarastanje. Često se koriste i prirodna sredstva koja možete sami pripremiti. Premaz od gline se dobije kada se glina otopi u malo vode i pomiješa sa stajnjakom. Dobiveni premaz se na rane nanosi u sloju debljine 3 cm, a zatim se zamota pamučnom ili lanenom krpom. To će spriječiti da ga kiša ispere. Drugi sloj premaza se stavlja preko krpe. Ostaje na oštećenom mjestu jednu godinu, a zatim se uklanja pomoću četke i vode. Za to vrijeme treba se formirati nova kora.

S druge strane velike rane se čiste i dezinficiraju jedan postotnim bakrenim sulfatom ili drugim namjenskim sredstvima. Iskusni voćari koriste tehniku presađivanja kore na ranu. Kora se uzima s grane koju odrežemo u rezidbi.

Sitni glodavci mogu oštetiti korijen i zbog toga može propasti cijela voćka. U slučaju da je ostalo samo 20ak posto korijena, pokušava se tijekom proljeća intenzivirati njegov rast. Obavlja se lagano podrivanje i dodavanje stimulatora, gnojiva bogata fosforom koji potiče rast korijena i ukorjenjivanje. Može se dodati i pepeo drveta. Zemlja se dobro pritisne kako bi voćka imala što bolji oslonac. Obavi se jača rezidba krošnje, postavlja kolac uz stablo i priveže. Što je stablo mlađe, veća je mogućnost da preživi, piše Agroklub.com

FOTO: ilustracija

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

NASTAVAK PROCESA PRODAJE VAŽNIH POLJOPRIVREDNIH KOMPANIJA

Podravka među tri favorita za preuzimanje poljoprivrednog sektora Fortenove

bio je ljut i odriješit

Ferenčina uoči Osijeka: Sto posto sam uvjeren u pobjedu, igrat će Lumala, od Šute očekujem gol

tvrtka koja promiče sadnju u skladu s prirodom i po pravilima prirode

Komunalac osvojio „Zeleni leptir 2023“. Prestižnu nagradu za najbolji ekološki projekt u kategoriji održivi gradovi i održive zajednice

Bila je u planu, ali se odustalo zbog septičkih jama

Čitatelj: “Put prema školi nema stazu za pješake, nemamo se kuda maknuti”

Prijevara u tijeku

Hrvatska pošta objavila važnu informaciju za sve građane

SAVJETI

Posadite pored rajčice neku od ovih biljaka i urod će se poduplati


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati