Nakon zime, na voćnim stablima možemo vidjeti oštećenja od divljih životinja obzirom da miševi, štakori, zečevi, vjeverice, dabrovi, divlje svinje, ptice, srne često oštećuju pupoljke, mlade grane, koru, korijenje. Za mlade sadnice štete su najopasnije i mogu izazvati njihovo propadanje jer su njihova nježna kora i sočno tkivo privlačne životinjama.
Zečevi se hrane korom i mogu potpuno ogoliti stablo no najveći je problem ako ju prstenasto unište. Miševi oštećuju korijenje, koru, korijenov vrat i to najčešće kod mladih sadnica. Da bi zaštitili stabla, provode se razne preventivne mjere jer je najveća aktivnost glodavaca tijekom proljeća pa se recimo oko debla postavljaju mreže ili drugi materijali koji sprječavaju divlje životinje da dođu do njih.
Nastala oštećenja je potrebno čim prije sanirati, a za manje rane poslije čišćenja, koristi se voćarski vosak, smole i razni premazi koji ubrzavaju zarastanje. Često se koriste i prirodna sredstva koja možete sami pripremiti. Premaz od gline se dobije kada se glina otopi u malo vode i pomiješa sa stajnjakom. Dobiveni premaz se na rane nanosi u sloju debljine 3 cm, a zatim se zamota pamučnom ili lanenom krpom. To će spriječiti da ga kiša ispere. Drugi sloj premaza se stavlja preko krpe. Ostaje na oštećenom mjestu jednu godinu, a zatim se uklanja pomoću četke i vode. Za to vrijeme treba se formirati nova kora.
S druge strane velike rane se čiste i dezinficiraju jedan postotnim bakrenim sulfatom ili drugim namjenskim sredstvima. Iskusni voćari koriste tehniku presađivanja kore na ranu. Kora se uzima s grane koju odrežemo u rezidbi.
Sitni glodavci mogu oštetiti korijen i zbog toga može propasti cijela voćka. U slučaju da je ostalo samo 20ak posto korijena, pokušava se tijekom proljeća intenzivirati njegov rast. Obavlja se lagano podrivanje i dodavanje stimulatora, gnojiva bogata fosforom koji potiče rast korijena i ukorjenjivanje. Može se dodati i pepeo drveta. Zemlja se dobro pritisne kako bi voćka imala što bolji oslonac. Obavi se jača rezidba krošnje, postavlja kolac uz stablo i priveže. Što je stablo mlađe, veća je mogućnost da preživi, piše Agroklub.com
FOTO: ilustracija
