Piše dr. Ivo Belan
Danas sve veći broj ljudi, u interesu svog zdravlja, posvećuje sve veću pažnju sportsko-rekreativnim aktivnostima, fizičkoj kondiciji, to jest općenito tjelovježbi. Neki od tih zaljubljenika u fizičku aktivnost snabdiju se osnovnim stručnim informacijama kako sve to provoditi, međutim, velika većina postupa s vježbama sasvim laički i stihijski, sažive s nekim zabludama, a to sve može rezultirati suprotnim učincima od onog što se želi postići.
Tako, na primjer, postoji mišljenje da će vježbe istezanja učiniti mišiće snažnim i čvrstim. Međutim, baš suprotno, stezanje, skraćivanje (kontrakcija) mišića, i to redovno i umjereno, dovest će do takvih jakih i lijepo razvijenih mišića. Vježbe trbušnih mišića, to jest njihove kontrakcije (iz ležećeg prijeć u sjedeći položaj), povećat će tonus trbušne stijenke. Istina, istezanje je također važan dio vježbe, ali ono uglavnom pridonosi fleksibilnosti, a ne jakosti mišića.
Sljedeća zabluda, također često prisutna (naročito kod onih debljih) jeste mišljenje da će vježbanje u nepropusnim sportskim vjetrovkama i hlačama (sintetika, guma), uslijed povećanog znojenja, dovesti do smanjenja tjelesne težine. Hoće, točno je, ali samo privremeno. Čim čovjek nadoknadi izgubljenu tekućinu (pojačana žeđ), tjelesna težina vrlo brzo vraća na prethodnu. Osim toga, jaka pregrijanost tijela pod nepropusnom odjećom može biti opasna za starije osobe, jer to stanje stvara velik napor srčanožilnom sustavu.
Dizanje utega ili rastezanje opruga ne pridonosi poboljšanju srčanoplućne kondicije
Vježbe dizanja utega ili rastezanja opruga, propisno primijenjene, povećavaju snagu, razvijaju brzinu, koordinaciju i fleksibilnost. Zbog tog efekta one su sastavni dio većine atletskih treninga. Međutim, valja imati na umu da dizanje utega ili rastezanje opruga djeluje samo na tjelesne mišiće i da praktički ništa ne pridonosi poboljšanju srčanoplućne kondicije. Za većinu ljudi dizanje utega isto je kao kad lakirate auto, a njemu ustvari treba generalka motora. Za vas će biti mnogo bolje da trenirate jogging ili plivanje, dakle aktivnosti koje iziskuju kretanje čitavog tijela.
Iako trenirana osoba ima u mirovanju usporeniji ritam srčanih otkucaja, ipak taj puls u mirovanju nije sasvim dovoljan pokazatelj koliko je dobra kondicija dotične osobe. Puls u mirovanju veoma je individualna stvar. Mnogo pouzdanije mjere za procjenu nečije kondicije su: maksimalna frekvencija pulsa za vrijeme određenog napora, vrijeme unutar kojeg se puls vraća u normalu, nakon fizičke vježbe i količina utrošenog kisika za vrijeme određenog fizičkog napora.
Ima ljudi koji misle da sportsko-rekreativna aktivnost može spriječiti ili izliječiti prehladu i druge infekcije. Nažalost, prehlada je isto tako česta među onima koji vježbaju kao i među onima koji ne vježbaju. Hoćete li “zaraditi” prehladu ne ovisi o našoj snazi i izdržljivosti koju ste postigli vježbanjem, nego o učestalosti i stupnju izloženosti virusu koji uzrokuje infekciju. Sljedeće pogrešno mišljenje je da prehladu možete svladati pojačanim treningom. Naprotiv, naporna vježba za vrijeme kad ste bolesni predstavlja dodatno opterećenje za organizam, koji u stvari treba sve svoje rezervne snage za svladavanje infekcije. Ono što vi trebate u takvim situacijama je odmor, utopljavanje i dovoljno tekućine.
