Udruga žena Guščarice iz Grabrovnice, naselja na pitomačkom području, organizirala je manifestaciju „Vrapčevi svati“, čije cilj dočarati kako se nekad u Grabrovnici obilježavalo Valentinovo. Tako su nekad u Grabrovnici stariji uvjeravali djecu da se na Valentinovo ptice žene pa bi tradicija bila da taj dan roditelji djecu pošalju po ostatke sa svadbe. Tada bi na granama drveća, u grmlju ili u snijegu, sakrili razne kolačiće, slatkiše, jabuke i orahe koje bi djeca na Valentinovo ujutro išla tražiti, a potraga za ostancima potrajala bi sve dok ne bi otkrili i košaru u kojoj je bilo domaće šunke, kobasica, sira, sokova, odnosno pravog svatovskog obilja. Običaj je bio i da djeca dobiju i “nove crvene čizmice”, odnosno ozebline na stopalima, jer su roditelji djecu slali bosu ili oskudno obuvenu. Vrapčeve svate pratila je pjesma, odnosno plač djece zbog hladnoće i time su zapravo stvarali pjesmu kao što i vrpci na granama pjevaju.
– Prije 50-ak godina, kad sam ja bila dijete, meni je moja mama pripremila Vrapčeve svate i u slamu je stavila razne slatkiše, šunke i ujutro me probudila i poslala van da nađem iznenađenje. Naravno, bosi smo morali ići do toga, a nekada su zime bile dosta jake i pune snijega i naravno da smo plakali jer je bilo stvarno hladno. S plaćom smo, govorili su nam naši roditelji, stvarali svojevrsnu glazbu. Htio si što brže to sve pronaći i pokupiti da bi se vratio doma na toplo. To nam je dobro došlo i za jačanje imuniteta, a kako su nam stopala bila pocrvenjela govorili su nam i da smo dobili crvene čizme – prisjeća se Lidija Dmitrus, predsjednica Udruge žena Guščarice.
Običaj Vrapčevih svati, dodaje ona, izumro je prije 30-ak godina, a s obzirom da se danas zime „slabe“ teško da bi djeca dobila crvene čizme od hodanja bez obuće.
– Traženje skrivene hrane i slatkiša nije dugo trajalo. Nama je trebalo najviše pet minuta da sve to pokupimo pa danas sigurno ne bi ozebli – kaže Lidija Dmitrus.
Guščarice su samo pričom oživjele tradiciju, a manifestacija ispunjena glazbom i ukusnim delicijama okupila je brojne goste. – Svake godine trudimo se oživjeti stare običaje i približiti ih mlađim generacijama. Možda će se netko nakon naše priče i odvažiti da u praksi oživi ovaj tradicijski običaj – zaključila je Lidija Dmitrus.
FOTO Foto Begović
