Na gradilištu u Koprivničkom Ivancu danas je predstavljen napredak radova na Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Piškornica. Projekt će od 2027. godine obrađivati otpad za oko pola milijuna stanovnika Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije. Konferenciji za medije i obilasku gradilišta prisustvovali su župani Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, načelnik Koprivničkog Ivanca i načelnici susjednih općina, predstavnici izvođača radova Grupe Kostak, vijećnici županijske skupštine, nadzor i uprava Piškornice.
Voditelj gradilišta Piškornice Josip Buđa iz Grupe Kostak pojasnio je u kojoj se trenutno fazi projekt nalazi.
– Trenutačno smo u visokoj fazi izgradnje glavnih objekata centra. U tijeku je montaža nosive konstrukcije i fasadnih panela na halama, dok je hala za dozrijevanje biootpada od 10 tisuća kvadrata već gotovo dovršena. U njoj će se biootpad obrađivati u osmotjednim ciklusima u potpuno zatvorenom prostoru, bez utjecaja na okoliš ili neugodne mirise. Na lokaciji su izvedeni veliki zemljani i betonski radovi, a formirano je i odlagalište neopasnog otpada površine 50 tisuća kvadrata, i pet kazeta s predviđenim vijekom od najmanje 15 godina. U sklopu centra gradi se i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te upravna zgrada s portom i servisnim sadržajima.
Cilj je, kaže Buđa, do kraja godine zatvoriti sve konstrukcije i ući u fazu ugradnje tehnološke opreme, kako bi centar prema planu bio spreman za probni rad krajem 2027. godine.
Ukupna vrijednost projekta, zajedno s mobilnom opremom i pretovarnim stanicama, iznosi oko 118 milijuna eura. Financijska konstrukcija je zatvorena na način da je 65 posto osigurano iz fondova Europske unije, 11 posto dolazi iz nacionalnih izvora putem resornog ministarstva, dok osnivači sudjeluju s 15 posto, od čega se 10 posto pokriva projektnim kreditom, a pet posto vlastitim proračunskim sredstvima. Odlukom Vlade iz sredine listopada precizirani su udjeli sufinanciranja i potpisani ugovori, čime je uklonjena glavna neizvjesnost za daljnju dinamiku radova.
Paralelno s glavnim projektom u Koprivničkom Ivancu napreduje i izgradnja pretovarnih stanica u Zaboku i Varaždinu, koje bi trebale biti dovršene u prvom tromjesečju 2026. Njihova je uloga preuzeti lokalno prikupljeni otpad, mehanički ga prešati i potom velikim šleperima učinkovito upućivati u centar, čime se smanjuju troškovi i emisije prometa.
Prema planu, tijekom 2026. završit će se ključni građevinski sklopovi i ugradnja opreme, a krajem 2027. centar bi, nakon probnog rada, trebao ući u puni pogon. Projekt je projektiran da omogući ispunjenje europskih ciljeva uporabe i recikliranja te značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Direktor Piškornice Mladen Ružman istaknuo je da je riječ o primjeni najbolje raspoložive tehnike i potpuno zatvorenog procesa koji će maksimalno štititi okoliš i susjedna naselja.
– Najvažnije od svega je istaknuti da će izgradnjom ovog centra biti znatno smanjen utjecaj stakleničkih plinova. Europa, a samim time i Hrvatska kao njezina članica, teži postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. To je vrlo složen i zahtjevan proces, ali ovaj projekt konkretno doprinosi tom cilju. Da ilustriram razmjer. Kad Piškornica počne s radom, njezin doprinos smanjenju emisija bit će ekvivalentan uklanjanju oko 30 tisuća automobila s hrvatskih cesta u jednoj godini. Dakle, kao da iz prometa nestane kolona vozila odavde pa gotovo do Jaske – pojasnio je Ružman.
Kako je istaknuto na konferenciji, ako se pogleda šira slika, sjeverozapad Hrvatske već sada prednjači u održivom gospodarenju otpadom, a izgradnjom Regionalnog centra taj će trend dodatno ojačati.
Načelnik Koprivničkog Ivanca Zoran Vrabelj naglasio je važnost projekta za lokalnu zajednicu i konačno napuštanje zastarjelih praksi zbrinjavanja otpada. Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak poručio je da je ovo jedna od najznačajnijih investicija na sjeveru Hrvatske bez realne alternative, dok je župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić naglasio kako će završetkom 2027. četiri županije dobiti jedan od najsuvremenijih sustava gospodarenja otpadom u zemlji, uz minimalne utjecaje na okoliš.
U mjesecima pred nama slijedi dovršetak konstrukcija i zatvaranje hala, ugradnja tehnološke opreme, kompletiranje odlagališnih kazeta i internih sustava voda te testiranja i probni rad.
Foto: Sonja Badalić
