Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
TU, MEĐU NAMA

FOTO Graševina im je dosadna, zato imaju 14 drugih sorti

Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

Ivona i Miroslav Slaviček iz Pitomače prije nekih osam godina odlučili su se upustiti u pravu avanturu. Na brijegu u Maloj Črešnjevici, na lokalitetu na kojem nikad nije bila uzgajana vinova loza posadili su vinograd. I to ne bilo kakav vinograd, već su odmah krenuli sa 17 tisuća trsova koji se protežu na četiri hektara te su praktički preko noći postali najveći vinogradari u pitomačkom kraju. Osim toga, njihov izbor nije bilo konvencionalno, već ekološko vinogradarstvo, a danas imaju čak 14 različitih sorti vina, od čega četiri pomalo egzotične hibridne sorte kao što su Solaris, Muscaris, Cabernet Blanc i Cabernet Cortis.

-Vinogradarstvo mi je i od ranije bilo jako zanimljivo. Otac je oduvijek imao vinograd i imao sam i svoje bačve pa sam sam malo radio svoja vina, a nakon što smo se još 2005. vratili iz Zagreba, dugo me kopkala ideja da imam svoj vinograd. Punih deset godina kasnije krenuli smo s realizacijom, pripremili zemlju na obroncima Bilogore u Maloj Črešnjevici po kojoj naš brend Chresno i nosi ime, a 2017. godine posadili smo lozu – prisjetio se Miroslav Slaviček koji je u međuvremenu dao otkaz u poduzeću u kojem je bio zaposlen 11 godina te se potpuno posvetio vinogradarstvu.

Svaka odluka je rizik

-Prvih nekoliko godina sam kombinirao posao i rad u vinogradu i pokazalo se nemogućim potpuno posvetiti jednom i drugom. Na kraju sam 2020. godine dao otkaz, zaposlio se u OPG-u i nisam požalio. Priroda je predivna, mir i tišina, a i godilo mi je maknuti se od ljudi i imati svoj mir. Svjestan sam da je to bio rizik, no koja odluka u životu zapravo nije rizik – istaknuo je Slaviček, koji u svom vinogradu nema daleko najzastupljeniju sorta na ovim prostorima, graševinu.

– Graševina mi je oduvijek bila nekako dosadna. Svi je imaju i zato sam odlučio krenuti posve drugim putem. Uz ove hibride imamo između ostalog traminac, Chardonnay, bijeli i žuti muškat, zeleni silvanac, rajnski rizling, Sauvignon Blanc, Cabernet Sauvignon i Syrah. Od početka mi je vizija bila da imamo širok asortiman i kada netko dođe u podrum može pronaći nešto po svom guštu. Također, od početka smo odlučili i da krećemo s višim rangom tako da vino ne prodajemo u litrenkama i rinfuzi, nego isključivo butelje –otkrio je Slaviček, čiji je inicijalni plan zaustavila pandemija korona virusa, a ovogodišnjom berbom je iznimno zadovoljan.

– Baš smo 2020. godine trebali izaći s prvom ozbiljnijom berbom i sve je stalo. Sada se čupamo pa kako u zalihama imamo još puno prošle i pretprošle berbe odlučili smo prodati 90 posto ovogodišnjeg uroda grožđa. Cijena je bila dobra, a urod je bio izvanredan i po količini i po kvaliteti. Tlo na kojem smo posadili vinograd je pjeskovito i to mu izrazito odgovara, a sunčano je i vjetrovito. Ne idemo na veliki prinos kako bismo očuvali kvalitetu pa smo ove godine, a bila nam je to šesta berba, imali prosjek od 1,2 kg po trsu – kazao je Slaviček i objasnio koja je zapravo razlika između ekološkog i konvencionalnog vinogradarstva.

Razlika u filozofiji

– Razlika je u cijeloj filozofiji. Dakako i u preparatima jer nema tu gnojenja zemlje umjetnim gnojevima, špricanja trave herbicidima, već je kosimo i malčiramo, a gnojimo zemlju tek svake treće godine s ekološkim gnojivima. Idemo na to da se zemlja obnavlja i stvara humus, a što je zemlja zdravija, daje veći prinos i trs je otporniji. Naša zaštitna sredstva za lozu su sumpor i bakar jer su to preparati na koje gljivična oboljenja ne mogu steći otpornost. Sve kemikalije koje se koriste djeluju nekoliko godina dok ta oboljenja ne steknu rezistenciju. Zbog toga se događa da se ljudi ne mogu zaštititi od plamenjače, a kad se tome doda zahtjevna godina poput ove, onda to može rezultirati iznimno slabim urodom, dok mi takvih problema nismo imali – istaknuo je Slaviček i dodao da i kod podrumarstva postoji bitna razlika u ekološkom i konvencionalnom vinogradarstvu.

– U proizvodnom procesu u enologiji postoje na tisuće raznih preparata, a mi smo ograničeni na možda deset posto. Ni za pranje bačvi i podruma ne koristimo standardna sredstva, a ne smijemo u vino dodavati šećere, što hvala bogu nije ni trebalo. Nema ni dodavanja kiselina, bistrila, aromatika, sorbata i svega ostalog, a i da smijemo, ne bih to koristio jer radim to vino prvenstveno zbog sebe i znam što je u njemu – zaključio je Slaviček.

Ekološka proizvodnja još nije prepoznata

U današnjem vinogradarstvu obično znamo čuti da se bez špricanja i tretiranja loze kemikalijama ne može očekivati urod, no vina Chresno primjer su da to baš i nije tako.

– Protiv plamenjače koristimo bakar, a protiv pepelnice sumpor. Tu su i neka sredstva na bazi preslice, aminokiselina, algi i slično. Najveći problem je što kod nas ekološka proizvodnja još nije prepoznata kao što je u svijetu. Ljudi su i dalje nepovjerljivi jer je u prošlosti bilo nekih slučajeva muljaže i izgubili su povjerenje u ekološke proizvođače. To je veliki problem, no mi se striktno držimo svega propisanog i u vinogradu i u proizvodnji još otkako smo krenuli sa sadnjom – kazao je Slaviček.

FOTO Stjepko Gambiroža

Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

STRUČNO PREDAVANJE

FOTO Nikola Cik predstavio povijest đurđevačkih ulica i kvartova

ozlijeđena 22-godišnja putnica

Djevojka se autom zabila u stablo

NOVO MJESTO ZA KUPOVINU

Lidl će u Podravini graditi novu trgovinu

KONFERENCIJA KLUBA POSLOVNIH ŽENA ALFA

FOTO Poduzetnice raspravljale o svojim uspjesima u poslovnom svijetu

PROIZVODNJA KREĆE KRAJEM GODINE

FOTO/VIDEO Franičević: Naša čistilica s pogonom na vodik već sad je tražena diljem svijeta

DAN OTVORENIH VRATA STRUKOVNE ŠKOLE ĐURĐEVAC

FOTO/VIDEO Osmašima predstavili zanimanja za koja se mogu školovati


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati