Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
O velikoj sječi naših šuma obavijestili su nas zabrinuti mještani kojima je pred očima nestala velika površina šuma. Radi se o predjelu na granici Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije. Točnije, o predjelima blizu naselja Segovina i Mala Rasinjica, sve nedaleko od Ludbrega. Na ovaj očima neugodan prizor, kako smo kazali, upozorili su nas stanari okolnih mjesta, koji su zgroženi ovakvim postupkom Hrvatskih šuma. Kako kažu, nije im jasno zašto su čitave površine u potpunosti sravnjene sa zemljom, tj. nije li sječa na ovim područjima mogla biti selektivna kako bi se uklonila starija drveća ili ona bolesna, a onaj dio šuma koji je mlađi mogao je ostati. Ovako, na velikoj površini, a radi se o tisućama četvornih metara, srušeno je gotovo svako drvo.
– Ovo što je učinjeno je ekocid i po mom mišljenju kršenje Zakona o šumama. Taj Zakon govori i o očuvanju šumske bioraznolikosti i šumskog ekosustava, a izričito je zabranjeno pustošenje šuma. Što li je ovo nego pustošenje? – navela je Martina Makar, ludbreška planinarka, jedna od nezadovoljnih, koja je odlučila i javno progovoriti o nečemu što smatra da je ne samo kršenje zakona, već i uništavanje okoliša.
– Često hodam s obitelji ovim prostorima, a kad sam došla zadnji put, doslovno sam plakala. Ogromne šumske površine, koje su vrvjele životom i zelenilom, sad su jednostavno nestale. Ne razumijem ovakvo ponašanje Hrvatskih šuma – rekla je. Pitali smo i njih o čemu se ovdje radi, a stigao nam je pomalo očekivani odgovor.
– Temeljem upita obavještavamo Vas da se radi o redovnoj sječini glavnog prihoda Plana sječa 2023. godine. Radi se o sječi temeljenoj na propisu Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže. Hrvatske šume kao javni šumoposjednik gospodare državnom šumom i šumskim zemljištem temeljem pozitivnih zakonskih propisa i programa gospodarenja koji odobrava Ministarstvo poljoprivrede. Izvršenje propisa i postupanja sukladno zakonskim odredbama kontrolira Državni inspektorat. U predmetnoj sječi se radi o uzgojnom zahvatu prirodnog pomlađivanja zrelih sastojina. Na navedenoj površini provodi se dovršni sijek na dijelu odsjeka koji je prirodno pomlađen postupkom postupične oplodne sječe. Dovršni se sijek obavlja sukcesivno kako se površina pomlađuje, čime se oslobađaju mlade biljke željenih vrsta od zasjene starih zaostalih stabala te kako bi se stvorili uvjeti za normalan razvoj nove i mlade sastojine – navode u Hrvatskim šumama.
No, onima koji su vidjeli na što izgleda ovaj predio, teško je to opisati, kako kažu u Hrvatskim šumama „dovršnom sječom koja se događa sukcesivno“, jer je u jednom naletu srušeno gotovo svako drvo, a sporadično je ostavljena pokoja mladica bukve.
Također, razgovarali smo i sa zaposlenikom Hrvatskih šuma, koji je zbog svoga posla prisutan na raznim šumskim područjima te nam govori sasvim suprotno. Zbog zaštite od mogućih problema s poslodavcem, naš će sugovornik ostati anoniman za javnost.
– Pa tu vam postoji jedna „caka“. Naime, oni (Hrvatske šume, op.a.) gledaju samo na starost šume, a određena dob šume im omogućava da je ovako iskrče. K tome, određenim područjima lakše je pristupiti i lakše je transportirati trupce. Postoji plan proizvodnje drvne mase kroz godinu. On se ekstenzivnije koristi tamo gdje je područje bolje pristupačno. Naravno, to Hrvatske šume rade jer im ministarstva zakonima i pravilnicima to dopuštaju. Ovdje, na ovom području trebalo je selektivno rušiti drva s obzirom njihovo pojedinačno stanje, a ne s obzirom na općenitu starost šume. No, radi se o velikom profitu jer drvna masa izrazito je tražena stvar – govori nam naš sugovornik, koji pak upozorava da ovakvo rušenje šume nema za posljedicu samo stvaranje ružnih prizora.
– Ne strada samo drveće kada se ruši u ovakvom obuhvatu. Nestaje i sav ekosustav na tom području, a poremeti se i mnogo šire negoli je šuma srušena. Divljač tada više odlazi na poljoprivredne površine i tamo radi štetu na usjevima, strada i lokalno stanovništvo – naveo je naš sugovornik koji je pak najavio i daljnju sječu. – Možemo očekivati u sljedećim godinama da će s ovoga područja nestati nekoliko kilometara četvornih šuma. Pogotovo će se to događati do 2030. godina. Europska komisija planira tada bitno ograničiti rušenje. Do tada će se iskoristiti sve što se može – naveo je naš sugovornik.
FOTO/VIDEO: Nikola Wolf
