Na zgradi Muzeja Podravine na Trgu Stjepana Radića u Virju postavljena je i svečano otkrivena spomen ploča u čast znamenitog zagrebačkog kanonika, rektora sjemeništa, profesora teologije, dramaturga, reformatora hrvatskog pravopisa i prevoditelja Novog zavjeta na hrvatski jezik Stjepana Korolije. Spomen ploču postavili su Općina Virje, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol u Križevcima i Župa svetog biskupa Martina iz Virja i to u povodu 200. obljetnice smrti kanonika Stjepan Korolije. Prije svečanog otkrivanja spomen ploče, služena je sveta misa koja je također bila prilika za prisjećanje na znamenitog svećenika.
Stjepan Korolija rođen je u Virju 15. prosinca 1760. godine u obitelji Đure i Ane Korolija rođ. Đurišević, a iz obitelji je poteklo još nekoliko svećenika. Školovao se u Varaždinu i Beču gdje se tijekom studija isticao svojom izvrsnošću. Ondje je slušao i polagao matematiku, metafiziku, etiku, aritmetiku, algebru i teologiju. Vrativši se u Zagreb zaređen je za svećenika 1785. godine i nastavio je studirati jezike i teologiju iz koje je stekao doktorat. Postao je zagrebački kanonik 1807. godine. Predavao je kao profesor na sjemeništu u Zagrebu čiji je bio ravnatelj (rektor) od 1808. do 1825. godine. Ondje se istaknuo adaptacijom drama prevedenih s njemačkog jezika za sjemenišno kazalište čime je dao doprinos ranom razvoju hrvatske dramaturgije i književnosti.
Bio je savjetnik zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca za jezična i književna pitanja, odnosno za reformu pravopisa. Ujedno bio je član tzv. „Biblijskog društva“ okupljenog oko Vrhovca koje je radilo na prijevodu Novoga zavjeta na hrvatski jezik. Štoviše, kanonika Stjepana Koroliju smatra se autorom prijevoda Biblije na horvatski odnosno kajkavski jezik. Kanonik Stjepan Korolija umro je u Zagrebu 4. svibnja 1825. godine. Zbog vrijednog prevoditeljskog i spisateljskog rada na hrvatskom jezikom Stjepana Koroliju opravdano se smatra jednim od začetnika hrvatskog narodnog preporoda.
FOTO Đuro Grčić
