Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Od ovog ljeta Đurđevac se može podičiti još jednom uređenom i restauriranom zgradom. Riječ je o staroj zgradi gradskog poglavarstva u samom središtu Đurđevca, koja će nakon što svi radovi budu završeni postati Centar za osobe s invaliditetom. I dok se sasvim sigurno svi slažu da je po uređenju vanjskog pročelja ta povijesna zgrada prekrasna i vraćen joj je nekadašnji stari sjaj, neke je iznenadila boja stolarije odnosno prozora i vrata.
– Ne znam što se dogodilo pa je na zgradi završila stolarija „paradajz“ boje, no siguran sam da po projektu prozori i vrata nisu trebali biti narančasto-crvenkasti – upozorio nas je jedan Đurđevčanin koji tvrdi da su mu umjetnost i kultura dio života. Stoga smo poslali upit Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Bjelovaru koji je bio nadležan za taj dio radova.
No, iako smo upit glavnom konzervatoru Milanu Pezelju poslali prije punih mjesec dana, odgovor na pitanje je li od početka bilo zamišljeno da stolarija bude baš te boje ili je došlo do pogreške, još nismo dobili. Đurđevčanin koji nam je i skrenuo pažnju na ovu neobičnu situaciju i sam je krenuo u svojevrsnu igru detekcije i pokušao pronaći odgovor na to pitanje. Poslao je upit gradonačelniku Hrvoju Jančiju pošto je i sam čuo priče da ta „paradajz“ boja nije ni trebala biti pošto je konzervator odobrio svijetlu, tzv. boju „slonove kosti“.
Koja je šifra?
– Spominje se i prava šifra boje u odnosu na ovu pogrešnu: 9002 nasuprot 2002. Prema tim informacijama ostavljena je ova pogrešna boja umjesto jedino moguće, a to je ona predviđena i odabrana boja – pisao je gradonačelniku Đurđevčanin kojem je teško bilo povjerovati da je moguće kako je na zgradi takvog značaja ikakva pogrešna boja pa tako i stolarije.
Stigao mu je odgovor kako su svi restauratorski radovi, od projekta do nadzora, u nadležnosti konzervatora i da su svi radovi izvedeni prema njegovim naputcima. Ovaj uporni Đurđevčanin imao je više sreće od nas pa mu je nakon nekog vremena stigao i odgovor pročelnika Konzervatorskog odjela u Bjelovaru Milana Pezelja, u kojem stoji da je stolarija izrađena po uzoru na zatečenu stolariju uz redukciju unutarnje daščane prozorske oplate te je prilagođena energetskim zahtjevima današnjice.
– Na stolariji su, prije početka radova, zatečena tri različita tona (sivi, bijeli i smeđi). Predložen je ton prema tonskoj karti RAL i to narančasto–crveni ton RAL 1 (Rotorange) za sve elemente vanjske stolarije. To je ujedno i jedini ton predložen za ličenje vanjske stolarije. U tehničkom smislu stolarija je izvedena kvalitetno, prema pravilima struke, s rekonstrukcijom ukrasnih i oblikovanih detalja izvorne stolarije te je u cijelosti ličena u dostavljenom tonu RAL 2001 – stoji u odgovoru konzervatora, a tek on je potpuno zbunio ovog upornog Đurđevčanina.
– U odgovoru oko boje vidljivo je da su prije početka radova zatečena tri tona, a potpuno je nejasno zašto je onda predložen narančasto–crveni ton, koji je posve različit. Na temelju čega i tko je to uopće predložio, potom i odlučio, ono je što me zanima, no odgovora na to pitanje i dalje nema. Koji je onda uopće smisao traženja prethodnih povijesnih ili drugih tonova boje, ako je unatoč konzervatorskom nadzoru i podložnosti zakonu moguće postavljati i ostavljati ovako drastično drugačije tonove odnosno boje, tada će to biti presedan – istaknuo je Đurđevčanin koji se pita hoće li nakon ovoga svatko imati za pravo u sličnim situacijama sam odlučivati o željenoj boji, kako stolarije, tako i fasade, na kraju i svega drugoga.
Ne misli odustati
– Siguran sam da boja koja je postavljena nije bila originalno planirana, a spreman sam ovo tjerati i do Ministarstva kulture ako bude potrebno. Većini stanovnika možda je boja stolarije na povijesnoj zgradi nebitna, no ovo je nakarada i ne mislim samo tako odustati dok ne dobijem sve odgovore na pitanja – zaključio je Đurđevčanin, a ova priča možda nagna i druge da se bolje zagledaju u pročelje ove prekrasne zgrade i zapitaju se odgovara li ta boja.
FOTO Nikola Wolf
