Iako su kružni tokovi među najsigurnijim infrastrukturnim rješenjima u prometu, jedan se takav u samom središtu Koprivnice zbog većeg broja prometnih nesreća ne može nazvati sigurnim. Radi se o kružnom toku nedaleko od Lidla, odnosno na kružnom raskrižju Križevačke ulice, Josipa Jurja Strossmayera i Basaričekove. Kako su nam rekli iz koprivničke policije, tamo se samo u zadnje dvije godine dogodilo sveukupno devet prometnih nesreća. Od toga ih se šest dogodilo 2022. godine, dok ih je ove godine sveukupno evidentirano tri. Može se reći kako se na tom „crnom“ punktu dogodi jedna nesreća svaka dva mjeseca, što se možda čini malo u odnosu na neke druge prometne punktove u Koprivnici. No, za kružni tok ta je brojka tim problematičnija, budući da na drugim kružnim tokovima prometne nesreće gotovo da i ne pamtimo, a da ne spominjemo kako ih u Koprivnici nema mali broj. Je li problem u projektiranju samog kružnog toka ili samo u kulturi pojedinih vozača, upitali smo Ivicu Resslera, voditelja autoškole u HAK-u Koprivnica.
– Kružni su tokovi planirani da budu najsigurniji. Ako su projektirani u skladu sa strukom, onda tu ne bi trebalo biti problema – rekao nam je Ressler, istaknuvši kako bi sam imao primjedbe na neke od kružnih tokova u našem gradu, no ne i na navedeni.
– To je zapravo primjer kako bi kružni tokovi trebali izgledati. Preglednost je dovoljno dobra. No, što to vrijedi kada neki vozači prilaze ne samo neprilagođenom brzinom, već i nepropisnom – ističe, dodajući kako u tome najčešće leži uzrok nesreća.
Dok je neprilagođena brzina ona nedovoljno spora da bi se sigurno savladao kružni tok, nepropisna je veća od najveće dozvoljene, kao i ulazak na većem stupnju od druge brzine, napominje Ressler.
– Kada oni koji tek polažu vozački uđu u kružni tok u trećem stupnju prijenosa brzine, to je za njih automatski pad ispita. Kada bi se toga ljudi pridržavali, tu onda uopće ne bi bilo problema – ističe.
Valja napomenuti kako su posljedice nesreća na tom području uglavnom materijalne štete i eventualno s lakšim ozljedama sudionika, što će reći da ni tu brzine nisu posebno velike. No, dovoljne su da izazovu sudar s drugim vozilima.
– Kada se voziš brzinom 50 na sat, ti u jednoj sekundi prođeš 15 metara. Sada si probajte zamisliti da s tom brzinom uđete u kružni tok. Ne stigneš reagirati – kaže Ressler. – Ta Križevačka cesta nekad je bila cesta s prednošću prolaska. Možda je i to razlog, da ljudi pamte kako je tu nekad jedna cesta bila glavna, a druge sporedne. No, sada kada je kružni tok, ne može se prilaziti kao da ste sami na cesti – zaključuje.
FOTO: Arhiva PL
