Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Ne kaže se bez veze za rijeku Dravu da je hrvatska Amazona. Brza, vijugava, prepuna rukavaca, prekrasnih sprudova, savršenih mjesta za ribičiju, srećom bez opasnih stvorenja koja vrebaju iz dubina kao u najvećoj južnoameričkoj rijeci. Područje uz Dravu kao stvoreno je za turizam, a posljednjih nekoliko godina i po tom se pitanju nešto pokreće. No, nije rijetkost da ljudi koji žive u samoj blizini Drave nikada nisu bili na svojoj rijeci i uvjerili se u njenu ljepotu i bogatstvo pa putuju svijetom u potrazi za čudesnim i predivnim lokacijama, zapravo i ne znajući što im je gotovo pri ruci.
Najbolji primjer bio je nedavni rafting Dravom od mjesta Brodić pa do Križnice, na kojem se okupilo stotinjak izletnika iz Podravine i okolice koji su se čamcima, gliserima i izletničkim brodom dva sata vozili turom dugom 13 kilometara. Većina izletnika bila je iz Koprivnice i okolnih mjesta, a bio im je to zapravo prvi susret s vjerojatno najatraktivnijim i najuzbudljivijim dijelom Drave na ovom području.
– Prošle godine smo bili na raftingu Cetinom, a kada smo čuli da se organizira vožnja Dravom, uopće nismo dvojile. Bio je to prekrasan izlet i iznimno ugodna vožnja i prava je šteta što zapravo ni ne znamo da se nešto ovako događa u našoj blizini – kazala je jedna Koprivničanka koja je u Brodić stigla u društvu dvije prijateljice, dok je drugoj ekipi iz Koprivnice, točnije iz mjesta Sigetec, ovo bio prvi rafting uopće.
– Vidjeli smo oglas za rafting baš u Podravskom listu i odlučili smo se sudjelovati, malo da vidimo ne samo taj dio Drave, već i Etno-kuću Karlovčan. Baš smo ugodno iznenađeni. Stvarno smo prekrasno dočekani, a vožnja uopće nije bila zahtjevna i cijeli aranžman bio je iznad očekivanja. Sigurno ćemo ovo ponoviti – rekao je Kristijan Palaš iz Sigeca i dodao da nije očekivao da je na ovom dijelu Drave turistička ponuda tako atraktivna i zanimljiva te da se nudi tako puno toga.
Veliki potencijal
Još otkako je turizam postao jedna od najunosnijih grana gospodarstva u Hrvatskoj, bilo je jasno da je riječni turizam veliki potencijal. No, godinama se po tom pitanju ništa nije poduzimalo. Rijeka Drava ugostila bi tu i tamo ponekog ribiča, slučajnog izletnika ili zaljubljenika u prirodu, no sve je to bilo preslabo iskorišteno. Čak su i susjedi s druge strane rijeke, Mađari, puno ranije prepoznali mogućnosti i počeli su organizirati turističke rute u kajacima i čamcima, a prvi koji se ozbiljno počeo baviti turizmom na ovom području bio je Neven Karlovčan „Čoba“.
Za ovog čovjeka moglo bi se reći da je prava legenda dravskog (avan)turizma i u Etno-kuću Karlovčan u mjestu Brodić, smještenu praktički nekoliko desetaka metara od Drave, danas dolaze turisti sa svih strana svijeta. Naravno da to nije išlo lagano i brzo, već su Karlovčan i njegova obitelj postupno proširivali ponudu, nudili nove sadržaje, a sada su došli u situaciju da, kada se organiziraju manifestacije poput raftinga, jednostavno nemaju kapacitete da bi primili sve zainteresirane.
– Za ovaj avanturistički dio ideja je došla baš zato što je Drava naša hrvatska Amazona. Najljepša rijeka na svijetu, a svi ljudi koji žive uz rijeku dobri su i korektni ljudi. Zato smo odlučili razvijati turizam na Dravi i zato imamo taj turistički brod. Hvala svima koji nas podržavaju, županijskoj Turističkoj zajednici i lokalnoj zajednici, prijateljima i kumovima, svima koji su davali svoje vrijeme da danas imamo ovo što imamo – kazao je Karlovčan, istaknuvši da je riječ o svjetskoj atrakciji koja još nije dovoljno prepoznata.
– Ljudi još uglavnom ne znaju za Brodić i ono što ovdje postoji, no polako se to otkriva. S ovakvim tipom turizma krenuli smo prije nekih osam godina kada sam uzeo stari brod koji je bio za otpis. Popravili smo ga, reparirali, uredili i ponudili vožnju Dravom kao turističku atrakciju i bili uporni jer smo bili sigurni da ono što nudimo vrijedi. I vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, jer turizam se ovdje razvija i jednostavno ne može sve biti na moru. I kontinent ima svoju priču, pogotovo uz Dravu, ta sela i ti ljudi koji žive na rijeci nešto su što nitko nema – istaknuo je Karlovčan.
Jedan od takvih koji Dravu poznaju bolje od svog džepa je i Zdravko Hrvoić iz Ferdinandovca. Čovjek je to koji poznaje svaki rukavac, koliko je Drava duboka na pojedinom mjestu. Gdje su struje opasnije i brže, a gdje je voda mirnija i sigurnija. Čamcem i gliserom Hrvoić se vozi Dravom praktički otkako zna za sebe, a upozorava i da su opasnost grane koje plutaju rijekom te one mogu stvoriti probleme.
– Rekreativno vozim gliser, pomalo se bavim i ribolovom, a kada su manifestacije poput raftinga, onda sam u pratnji. I očito je da se turizam ovdje razvija jer ima sve više gostiju. I to odasvud, dolaze ljudi iz Njemačke i drugih zemalja, rafting je tijekom sezone praktički svakog vikenda. Baš ovaj dio od Brodića do Križnice je najatraktivniji i tu je najveći pad rijeke te iznosi 18 metara. Rijeka je brza i nije se preporučljivo kupati u Dravi, no iskusni plivači i oni dovoljno sposobni i oprezni mogu, ali pamet u glavu – otkrio je Hrvoić i dodao da se on s pajdašima zna dogovoriti i riječnim gliserima odnosno motornim čamcima zaputiti na piće u susjednu Mađarsku, a da u idealnim uvjetima gliser može potegnuti i do 70 km/h.
U Barcs na večeru
– Sjednemo u čamce u Brodiću ili gdje već i odemo do Barcsa na piće ili večeru. Riječnim putem prođemo taj put puno brže nego kopnenim, a tko god je došao na jedan ovakav turistički izlet Dravom, obavezno se vratio još barem jednom – kazao je Hrvoić, što potvrđuje i Karlovčan.
– Imam jednu grupu planinara iz Virovitičko-podravske županije koji dolaze redovito već deset godina. Čim su prvi put došli, zaljubili su se u ovo mjesto i Dravu, a da bi se nešto takvo postiglo treba puno raditi. I biti inventivan, stalno smišljati nešto novo, razvijati priču i proširivati ponudu i onda će ljudi to prepoznati – rekao je Karlovčan i dodao da je i dravski turizam sezonski.
– Baš kao i na moru, turizam ovdje utihne zimi. Svjesni smo da je ono čime se bavimo sezonski, pa i vikend turizam, kada dolazi najviše posjetitelja i kada uglavnom i organiziramo ovakve avanturističke ture. Vikendima imamo najviše gostiju i stvarno smo zadovoljni, no najviše nas vesele sjajne reakcije ljudi. Zbog toga se i bavimo turizmom i vjerujem da nam je budućnost svijetla i da će ljudi sve više prepoznavati ono što nudimo i mi, a posebno priroda koja nam je dana – zaključio je Karlovčan.
Da se broj posjetitelja iz godine u godinu povećava, ističe i direktor Turističke zajednice područja Dravski peski Alen Janći.
– Raftingom kanuima i kajacima krenuli smo 2018. godine, a kako se broj ljudi povećavao, uveli smo i čamce. Kad je u pitanju sigurnost, s čamcima je puno lakše, a dok u kanue stane dvoje do troje ljudi, kapacitet čamca je od osam do deset pa je i to velika prednost i na taj način možemo primiti puno više ljudi. Osjetno je kako se povećava broj ljudi, i to sa sve šireg područja – rekao je Janći i dodao da kroz cijelu sezonu rafting Dravom privlači i strane turiste koji su smješteni u lokalnim vikendicama, kućama za odmor i apartmanima.
– Kroz cijelu godinu moguć je rafting, vikendom, pa i preko tjedna. Tko hoće slobodno se može najaviti i, kad se okupi dovoljan broj ljudi, bez problema se organizira rafting u kanuima ili čamcima, pa i vožnja turističkim brodom. Nedavno je osnovan i rekreacijski rafting klub Dravski san. Ruta od Brodića do Križnice stvarno je izvrsna. Ima lijepih sprudova za stati i okupati se, imamo skipere, a kada su veće skupine uvijek imamo i pratnju Hrvatske gorske službe spašavanja – kazao je i Janći i otkrio da na ovom području postoji najjača izletnička flota na jednom mjestu. – Imamo turistički brod s 30 do 40 mjesta, rafting čamcima, kanue i prekrasan ručan na skeli, a turiste na Dravi ugošćujemo uz tamburice i vino. Sve više se prepoznaje ono što nudimo, a vjerujem da ćemo nastaviti i dalje. Uskoro će nam se u turističku zajednicu priključiti i Općina Novo Virje, a već smo isprobali i novu rutu za rafting od Novog Virja do Brodića. To je novih 19 kilometara vožnje, tako da ćemo sa sadašnjih 13 uskoro imati turu za vožnju dužu od 30 kilometara – zaključio je Janći.
FOTO TZP Dravski peski, Stjepko Gambiroža
