Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
POČEO JE 120 MILIJUNA VRIJEDAN PROJEKT IZGRADNJE PIŠKORNICE

FOTO/VIDEO ‘Izgradnja Centra za okoliš značit će kao da smo s ceste maknuli 60.000 automobila’

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica trebao bi se izgraditi u 2027. godini i u puni pogon pustiti u 2028. godini. Tako je najavljeno na današnjoj presici povodom početka ovog izuzetno važnog projekta za četiri sjeverne županije. No, iako bi radovi trebali krenuti već ovog ljeta, još je mnogo nedoumica u vezi samog financiranja projekta, ali i njegove funkcionalnosti nakon izgradnje. Prva nedoumica je samo financiranje projekta. Kako smo već u nekoliko navrata pisali, pristigle ponude za izgradnju centra gotovo su dvostruko veće nego li je to bilo prvotno zamišljano. Dakle, uvjetno rečeno, nedostaje oko 50 milijuna eura.

– Hrvatska je već dobila rano upozorenje da neće stići pratiti europske direktive koje su utkane i u naš zakonodavni okvir, a tiču se gospodarenja otpadom. To bi značilo plaćanje velikih penala. Stoga se nadam da će biti dovoljno mudrih glava i da će se pronaći model kojim će se cijeli projekt financirati – rekao je Mladen Ružman, direktor RCGO Piškornica koji je dodao da postoji i potpisan sporazum s Ministarstvom gospodarstva kojim se daje zeleno svijetlo za kretanje u projekt i da će lokalna komponenta i dalje ostati 10% projekta.

Mladen Ružman direktor RCGO Piškornica

Druga nedoumica je financiranje nakon što centar proradi. Naime, u sklopu RCGO koji će se graditi na području općine Koprivnički Ivanec nije predviđena energana ili spalionica, a jedan od glavnih nusprodukata tehnološkog procesa u Piškornici je gorivo nastalo iz otpada. Trenutačno u Hrvatskoj nema energane ili spalionice koja bi to gorivo mogli koristiti kao sirovinu, a cijene njegove otpreme kreću se oko 120 eura po toni. Kako će se u Piškornici proizvesti oko 40.000 tona goriva, samo za to bi se godišnje trebalo osigurati nekoliko milijuna eura, osim ako se do tog trenutka u Hrvatskoj ne izgradi nekoliko energana koje bi mogle koristiti ovu sirovinu za proizvodnju energije. Otpad bi u centar trebao stizati iz kućanstva četiri županije osnivača, no često se spominje da bi i otpad iz Bjelovarsko-bilogorske županije mogao stizati u Piškornicu. Ružman je uvjerenja da će u Bjelovaru, s aktivnostima koje već sada rade, sami izgraditi infrastrukturu za gospodarenje otpadom te da takvo što neće biti potrebno. Bilo kako bilo, spomenuli smo da se radi o prevažnom projektu za naš kraj i sve nedoumice nisu prevagnule u smislu važnosti činjenice da se končano počelo s realizacijom ovog projekta.

U svom izlaganju Ružman je naglasio kako će Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica (RCGO Piškornica) omogućiti organizirani ekološki i ekonomski održiv pristup zbrinjavanju otpada u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Glavni elementi projekta uvest će poboljšanja i nadogradnju infrastrukture za obradu komunalnog otpada te će doprinijeti postizanju ciljeva za ponovnu uporabu i recikliranje te najvažnije, smanjenju količine otpada odloženog na odlagalištima. RCGO Piškornica ima za cilj služiti potrebama za gospodarenje komunalnim otpadom Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije (oko 500.000 stanovnika u 110 općina i gradova). Uz izgradnju RCGO-a, za sjeverozapadnu Hrvatsku planirana je i izgradnja dviju pretovarnih stanica, jedne u Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji te druge u Varaždinu u Varaždinskoj županiji. Ivana Buble ispred slovenske tvrtke KOSTAK d.d., koja gradi Centar naglašava kako je, proučavajući primjere iz Slovenije i prakse tvrtke Kostak, jasno da Centri za gospodarenje otpadom igraju ključnu ulogu u efikasnom sustavu upravljanja otpadom.

Ivan Buble predstavljala je tvrtku izvođača

– Uzimajući u obzir naša pozitivna iskustva, uvjerena sam da će RCGO Piškornica biti projekt realiziran s visokom razinom stručnosti i da će značajno doprinijeti kvaliteti gospodarenja otpadom u zajednici. Naše partnerstvo s Atzwangerom, koji ima iskustva u izgradnji sličnih postrojenja te naša vlastita iskustva u upravljanju MBO postrojenjem u Krškom osigurava da će naši objekti biti opremljeni najsuvremenijom tehnologijom i da će implementirati najnaprednije sustave zaštite okoliša, postavljajući time nove standarde u industriji – navela je Buble.

Sustav gospodarenja otpadom u RCGO Piškornici će tako obuhvatiti: prihvat otpada (komunalni otpad, ostatak nakon sortiranja, glomazni otpad, prethodno obrađeni neopasni proizvodni otpad), obradu otpada i zbrinjavanje (mehaničko-biološka obrada, odlagalište neopasnog otpada) te obradu građevnog otpada (mehanička obrada, odlagalište inertnog otpada). Za zaštitu zraka bit će uspostavljene višeslojne mjere: obrada otpada odvijat će se u zatvorenim prostorima pod negativnim tlakom, koristit će se dva tipa filtera za pročišćavanje zraka unutar postrojenja te će se plinovi na kraju pročistiti kroz biofiltre prije puštanja u atmosferu. U pogledu zaštite voda otpadom će se rukovati na nepropusnim površinama, a otpadne vode sakupljat će se i pročišćavati u posebnom uređaju prije puštanja u kanalizaciju. Neće se ispuštati u lokalni potok Gliboki, već će se preusmjeriti do gradskog pročistača, gdje će biti dodatno obrađene. Na odlagalištu će se koristiti višestruki zaštitni sustavi, uključujući dvostruke brtve i nadzor geomembrana za brzu intervenciju u slučaju curenja.

Nikola Martinaga, voditelj projekta istaknuo je da unatoč brojnim nagađanjima javnosti, RCGO Piškornica neće imati spalionicu otpada, a u prilog tvrdnji u kolikoj će se mjeri unapređenjem sustava gospodarenja otpadom smanjiti utjecaj na okoliš također ide činjenica da će se smanjiti emisije stakleničkih plinova (poglavito metana) u ekvivalentu od oko 75.000 t CO2 godišnje. Navedeno predstavlja godišnju vrijednost emisija oko 60.000 prosječnih osobnih automobila.

Nikola Martinaga zadužen je za provedbu projekta

Takvo značajno smanjenje emisija CO2 ima, osim utjecaja na zaštitu okoliša, i indirektnu financijsku korist koja se za vrijeme trajanja projekta kreće od 16 – 55 milijuna € godišnje. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 120 milijuna eura, a konačna vrijednost bit će poznata nakon provedbe svih postupaka javne nabave. Projekt će se financirati iz sredstava Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čiji će udio zajedno iznositi 90%. Udio vlastitih sredstava bit će 10%.

FOTO/VIDEO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

VOZIO BEZ VOZAČKE

Mladić (24) Audijem umalo pregazio policajku. Spasila se u posljednji čas…

[FELJTON] STOLJEĆE JOSIPA MANOLIĆA, 7. DIO

Osmislio je HDZ-ovo ime i u maniri pravog trilera organizirao osnivanje stranke na “nejavnom mjestu”

Četvero ozlijeđenih nakon prometne nesreće

FOTO Izgubila kontrolu nad BMW-om i udarila u kombi pun djece, bilo i ozlijeđenih

Razvalio vrata sobe u kojoj se sklonila

Užas u Podravini: Divljački nasrnuo na trudnu partnericu pred susjedima, izudarao ju šakama

Važna obavijest

KTC moli sve kupce ovog proizvoda da se jave na prodajno mjesto

Mještani Ulice Pušća pitaju se kada će biti gotovi radovi

Rekonstrukcija traje do kraja mjeseca, nakon toga slijedi asfaltiranje


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati