Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
POČEO JE 120 MILIJUNA VRIJEDAN PROJEKT IZGRADNJE PIŠKORNICE

FOTO/VIDEO ‘Izgradnja Centra za okoliš značit će kao da smo s ceste maknuli 60.000 automobila’

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica trebao bi se izgraditi u 2027. godini i u puni pogon pustiti u 2028. godini. Tako je najavljeno na današnjoj presici povodom početka ovog izuzetno važnog projekta za četiri sjeverne županije. No, iako bi radovi trebali krenuti već ovog ljeta, još je mnogo nedoumica u vezi samog financiranja projekta, ali i njegove funkcionalnosti nakon izgradnje. Prva nedoumica je samo financiranje projekta. Kako smo već u nekoliko navrata pisali, pristigle ponude za izgradnju centra gotovo su dvostruko veće nego li je to bilo prvotno zamišljano. Dakle, uvjetno rečeno, nedostaje oko 50 milijuna eura.

– Hrvatska je već dobila rano upozorenje da neće stići pratiti europske direktive koje su utkane i u naš zakonodavni okvir, a tiču se gospodarenja otpadom. To bi značilo plaćanje velikih penala. Stoga se nadam da će biti dovoljno mudrih glava i da će se pronaći model kojim će se cijeli projekt financirati – rekao je Mladen Ružman, direktor RCGO Piškornica koji je dodao da postoji i potpisan sporazum s Ministarstvom gospodarstva kojim se daje zeleno svijetlo za kretanje u projekt i da će lokalna komponenta i dalje ostati 10% projekta.

Mladen Ružman direktor RCGO Piškornica

Druga nedoumica je financiranje nakon što centar proradi. Naime, u sklopu RCGO koji će se graditi na području općine Koprivnički Ivanec nije predviđena energana ili spalionica, a jedan od glavnih nusprodukata tehnološkog procesa u Piškornici je gorivo nastalo iz otpada. Trenutačno u Hrvatskoj nema energane ili spalionice koja bi to gorivo mogli koristiti kao sirovinu, a cijene njegove otpreme kreću se oko 120 eura po toni. Kako će se u Piškornici proizvesti oko 40.000 tona goriva, samo za to bi se godišnje trebalo osigurati nekoliko milijuna eura, osim ako se do tog trenutka u Hrvatskoj ne izgradi nekoliko energana koje bi mogle koristiti ovu sirovinu za proizvodnju energije. Otpad bi u centar trebao stizati iz kućanstva četiri županije osnivača, no često se spominje da bi i otpad iz Bjelovarsko-bilogorske županije mogao stizati u Piškornicu. Ružman je uvjerenja da će u Bjelovaru, s aktivnostima koje već sada rade, sami izgraditi infrastrukturu za gospodarenje otpadom te da takvo što neće biti potrebno. Bilo kako bilo, spomenuli smo da se radi o prevažnom projektu za naš kraj i sve nedoumice nisu prevagnule u smislu važnosti činjenice da se končano počelo s realizacijom ovog projekta.

U svom izlaganju Ružman je naglasio kako će Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica (RCGO Piškornica) omogućiti organizirani ekološki i ekonomski održiv pristup zbrinjavanju otpada u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Glavni elementi projekta uvest će poboljšanja i nadogradnju infrastrukture za obradu komunalnog otpada te će doprinijeti postizanju ciljeva za ponovnu uporabu i recikliranje te najvažnije, smanjenju količine otpada odloženog na odlagalištima. RCGO Piškornica ima za cilj služiti potrebama za gospodarenje komunalnim otpadom Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije (oko 500.000 stanovnika u 110 općina i gradova). Uz izgradnju RCGO-a, za sjeverozapadnu Hrvatsku planirana je i izgradnja dviju pretovarnih stanica, jedne u Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji te druge u Varaždinu u Varaždinskoj županiji. Ivana Buble ispred slovenske tvrtke KOSTAK d.d., koja gradi Centar naglašava kako je, proučavajući primjere iz Slovenije i prakse tvrtke Kostak, jasno da Centri za gospodarenje otpadom igraju ključnu ulogu u efikasnom sustavu upravljanja otpadom.

Ivan Buble predstavljala je tvrtku izvođača

– Uzimajući u obzir naša pozitivna iskustva, uvjerena sam da će RCGO Piškornica biti projekt realiziran s visokom razinom stručnosti i da će značajno doprinijeti kvaliteti gospodarenja otpadom u zajednici. Naše partnerstvo s Atzwangerom, koji ima iskustva u izgradnji sličnih postrojenja te naša vlastita iskustva u upravljanju MBO postrojenjem u Krškom osigurava da će naši objekti biti opremljeni najsuvremenijom tehnologijom i da će implementirati najnaprednije sustave zaštite okoliša, postavljajući time nove standarde u industriji – navela je Buble.

Sustav gospodarenja otpadom u RCGO Piškornici će tako obuhvatiti: prihvat otpada (komunalni otpad, ostatak nakon sortiranja, glomazni otpad, prethodno obrađeni neopasni proizvodni otpad), obradu otpada i zbrinjavanje (mehaničko-biološka obrada, odlagalište neopasnog otpada) te obradu građevnog otpada (mehanička obrada, odlagalište inertnog otpada). Za zaštitu zraka bit će uspostavljene višeslojne mjere: obrada otpada odvijat će se u zatvorenim prostorima pod negativnim tlakom, koristit će se dva tipa filtera za pročišćavanje zraka unutar postrojenja te će se plinovi na kraju pročistiti kroz biofiltre prije puštanja u atmosferu. U pogledu zaštite voda otpadom će se rukovati na nepropusnim površinama, a otpadne vode sakupljat će se i pročišćavati u posebnom uređaju prije puštanja u kanalizaciju. Neće se ispuštati u lokalni potok Gliboki, već će se preusmjeriti do gradskog pročistača, gdje će biti dodatno obrađene. Na odlagalištu će se koristiti višestruki zaštitni sustavi, uključujući dvostruke brtve i nadzor geomembrana za brzu intervenciju u slučaju curenja.

Nikola Martinaga, voditelj projekta istaknuo je da unatoč brojnim nagađanjima javnosti, RCGO Piškornica neće imati spalionicu otpada, a u prilog tvrdnji u kolikoj će se mjeri unapređenjem sustava gospodarenja otpadom smanjiti utjecaj na okoliš također ide činjenica da će se smanjiti emisije stakleničkih plinova (poglavito metana) u ekvivalentu od oko 75.000 t CO2 godišnje. Navedeno predstavlja godišnju vrijednost emisija oko 60.000 prosječnih osobnih automobila.

Nikola Martinaga zadužen je za provedbu projekta

Takvo značajno smanjenje emisija CO2 ima, osim utjecaja na zaštitu okoliša, i indirektnu financijsku korist koja se za vrijeme trajanja projekta kreće od 16 – 55 milijuna € godišnje. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 120 milijuna eura, a konačna vrijednost bit će poznata nakon provedbe svih postupaka javne nabave. Projekt će se financirati iz sredstava Europske unije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čiji će udio zajedno iznositi 90%. Udio vlastitih sredstava bit će 10%.

FOTO/VIDEO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

za kraj pobjeda u splitu

Pehar je visoko u zraku! Slavi se 27. titula i prvenstvo osvojeno bez izgubljenog boda

BRAČNI PAR PAVLOVIĆ IZ PREKODRAVLJA PROSLAVIO ZLATNI PIR

VIDEO Ivan: “Pala je na moje plesne korake i za dva smo se mjeseca vjenčali!”

UNUTRAŠNJOST DOMA ZDRAVLJA VAPI ZA OBNOVOM

Vlado: “Čekaonice su iste već 40 godina, kad sam još bio dijete”

Križanje Mihanovićeve, Cvjetne i Grgura Karlovčana DOBILO NOVO RUHO

Po gradu imamo dvoznamenkasti broj rotora. Novi su u najavi i to već ove godine

VAŽNA OBAVIJEST

Ministarstvo poljoprivrede: Ova se tri proizvoda povlače s tržišta

UPRAVO

HDZ i Domovinski pokret dogovorili buduću Vladu


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati