Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
TU, MEĐU NAMA

FOTO/VIDEO Marijan Fuček jedini u Hrvatskoj izrađuje cimbule

Cimbule ili cimbal tradicijski je instrument koji je stoljećima bio iznimno popularan u sjevernoj Hrvatskoj. Svirale su se cimbule na svim zabavama od Pitomače pa uz Dravu preko Međimurja do Zeline i Bednje, a danas je ovaj specifični instrument gotovo zaboravljen. Da cimbule potpuno ne potonu u zaborav brine se Đurđevčanin Marijan Fuček, jedini majstor u Hrvatskoj koji i dalje ima registriranu izradu ovog instrumenta.

– Do sada sam napravio sigurno 30 cimbula. Jedna je u Norveškoj na glazbenoj akademiji, jedna u Ljubljani, dosta ih je u Varaždinu, a imaju ih i mnoga lokalna kulturno – umjetnička društva – otkrio je Fuček koji je samouki majstor izrade cimbula. Ovaj instrument jako je specifičan, svira se tako da se s dva batića udara po žicama. Čelične žice su za visoke tonove, dok su bas žice dodatno presvučene bakrom, a Fuček ističe da su cimbule po svojim svojstvima od ostalih instrumenata najbliže klaviru.

Mjesec po instrumentu

– Sve je počelo kad sam još bio dijete, tada su na proslavama svirali stari podravski sastavi, a cimbule su me potpuno fascinirale. Trebalo je proći još dosta godina da se primim cimbala, no cijelog života sam u glazbi. U jednom sam trenutku primijetio da nigdje više nije bilo cimbula i to me mučilo pa sam odlučio da se to mora promijeniti. Počeo sam obilaziti stare majstore, raspitivati se koje drvo treba, kako funkcionira i našao sam stare cimbule iz 1880. godine te sam po tim mjerama krenuo raditi – kazao je Fuček kojem je trebalo dobrih šest mjeseci da napravi prve cimbule.

– Moja proizvodnja su originalne podravske cimbule, a vještina sviranja cimbula danas je gotovo zamrla. Zato sam i registrirao Udrugu cimbalista Hrvatske, a prati me i Ministarstvo kulture te sam još prije deset godina uspio postići da se cimbule zaštite kao nematerijalno kulturno dobro preko Instituta za etnologiju i folkloristiku. Sve je to sjajno funkcioniralo do pandemije korona virusa. Pokrenuli smo i sastav, nastupali, imali brojne koncerte, no sve je zamrlo kada je stigla korona – prisjetio se Fuček koji je radionicu za izradu cimbala smjestio u Čepelovcu, a otvoren je za suradnju sa svim školama i vrtićima u okruženju.

– Ministarstvo kulture me prati i održavam prezentacije o cimbulama za polaznike vrtića i škola. Prezentiram povijest, umijeće izrade i sviranja cimbula i djeca su obično oduševljena kada saznaju osnove o ovom instrumentu. Za izradu jedne cimbule potrebno mi je oko mjesec dana, a proces izrade je iznimno kompliciran – kazao je ovaj samouki majstor kreacije ovog kompleksnog instrumenta i detaljno opisao što je sve potrebno da bi se izradile jedne cimbule.

Kompliciran proces

– Prvo je potrebno napraviti kvalitetno drvo, a potom i žice, vijke, napinjače koji su zapravo dijelovi klavira i ti se dijelovi ne mogu nabaviti u Hrvatskoj, već sam morao po njih u Graz. Potrebne su tri vrste drveta, a brijest je osnova svega. Donja daska je od smreke i to gustog goda, ukrasi se rade od divlje trešnje, oraha ili jasena dok se udaraljke rade od suhe šljive. Pijuni su pak od bukve ili jasena. Potrebne su i dvije vrste žica, na vokalu su okrugle, a na basu šesterokutne – otkrio je Fuček, koji je dobro upoznat i s povijesti ovog instrumenta.

– Ne zna se točno kada su cimbule izumljene, no ovaj instrument potječe iz Perzije. U naše je krajeve stigao prije više od pet stotina godina i to vjerojatno s Turcima, preko Bugarske i Rumunjske, a to je glazbalo karakteristično za većinu zemalja koje su nekad bile u Austro – Ugarskoj. Cimbule su doživjele preporod za vrijeme carice Marije Terezije, a u Bukureštu i Budimpešti na glazbenim akademijama postoji smjer cimbula, dok kod nas ne. Problem je što nema knjiga, a rečeno mi je kad bih napisao knjigu odnosno udžbenik, tada bi postojala mogućnost da se i u Zagrebu otvori smjer cimbula – zaključio je Marijan Fuček.

FOTO/VIDEO Nikola Wolf

Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

SLIJEDI PRIJAVA ZAVODU ZA SOCIJALNI RAD

Djeca na romobilu izletjela pred auto, ozlijeđena su

milinović pojačava momčad za napad na vrh

Križevčani doveli čak 10 igrača, među njima tri bivša slavenaša, Ukrajinac, Ganac…

TEŠKA PROMETNA NESREĆA U KRIŽEVCIMA

Auto završio na krovu, vozač i putnici odšetali s mjesta događaja. Jedan teško ozlijeđen


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati