Cimbule ili cimbal tradicijski je instrument koji je stoljećima bio iznimno popularan u sjevernoj Hrvatskoj. Svirale su se cimbule na svim zabavama od Pitomače pa uz Dravu preko Međimurja do Zeline i Bednje, a danas je ovaj specifični instrument gotovo zaboravljen. Da cimbule potpuno ne potonu u zaborav brine se Đurđevčanin Marijan Fuček, jedini majstor u Hrvatskoj koji i dalje ima registriranu izradu ovog instrumenta.
– Do sada sam napravio sigurno 30 cimbula. Jedna je u Norveškoj na glazbenoj akademiji, jedna u Ljubljani, dosta ih je u Varaždinu, a imaju ih i mnoga lokalna kulturno – umjetnička društva – otkrio je Fuček koji je samouki majstor izrade cimbula. Ovaj instrument jako je specifičan, svira se tako da se s dva batića udara po žicama. Čelične žice su za visoke tonove, dok su bas žice dodatno presvučene bakrom, a Fuček ističe da su cimbule po svojim svojstvima od ostalih instrumenata najbliže klaviru.
Mjesec po instrumentu
– Sve je počelo kad sam još bio dijete, tada su na proslavama svirali stari podravski sastavi, a cimbule su me potpuno fascinirale. Trebalo je proći još dosta godina da se primim cimbala, no cijelog života sam u glazbi. U jednom sam trenutku primijetio da nigdje više nije bilo cimbula i to me mučilo pa sam odlučio da se to mora promijeniti. Počeo sam obilaziti stare majstore, raspitivati se koje drvo treba, kako funkcionira i našao sam stare cimbule iz 1880. godine te sam po tim mjerama krenuo raditi – kazao je Fuček kojem je trebalo dobrih šest mjeseci da napravi prve cimbule.
– Moja proizvodnja su originalne podravske cimbule, a vještina sviranja cimbula danas je gotovo zamrla. Zato sam i registrirao Udrugu cimbalista Hrvatske, a prati me i Ministarstvo kulture te sam još prije deset godina uspio postići da se cimbule zaštite kao nematerijalno kulturno dobro preko Instituta za etnologiju i folkloristiku. Sve je to sjajno funkcioniralo do pandemije korona virusa. Pokrenuli smo i sastav, nastupali, imali brojne koncerte, no sve je zamrlo kada je stigla korona – prisjetio se Fuček koji je radionicu za izradu cimbala smjestio u Čepelovcu, a otvoren je za suradnju sa svim školama i vrtićima u okruženju.
– Ministarstvo kulture me prati i održavam prezentacije o cimbulama za polaznike vrtića i škola. Prezentiram povijest, umijeće izrade i sviranja cimbula i djeca su obično oduševljena kada saznaju osnove o ovom instrumentu. Za izradu jedne cimbule potrebno mi je oko mjesec dana, a proces izrade je iznimno kompliciran – kazao je ovaj samouki majstor kreacije ovog kompleksnog instrumenta i detaljno opisao što je sve potrebno da bi se izradile jedne cimbule.
Kompliciran proces
– Prvo je potrebno napraviti kvalitetno drvo, a potom i žice, vijke, napinjače koji su zapravo dijelovi klavira i ti se dijelovi ne mogu nabaviti u Hrvatskoj, već sam morao po njih u Graz. Potrebne su tri vrste drveta, a brijest je osnova svega. Donja daska je od smreke i to gustog goda, ukrasi se rade od divlje trešnje, oraha ili jasena dok se udaraljke rade od suhe šljive. Pijuni su pak od bukve ili jasena. Potrebne su i dvije vrste žica, na vokalu su okrugle, a na basu šesterokutne – otkrio je Fuček, koji je dobro upoznat i s povijesti ovog instrumenta.
– Ne zna se točno kada su cimbule izumljene, no ovaj instrument potječe iz Perzije. U naše je krajeve stigao prije više od pet stotina godina i to vjerojatno s Turcima, preko Bugarske i Rumunjske, a to je glazbalo karakteristično za većinu zemalja koje su nekad bile u Austro – Ugarskoj. Cimbule su doživjele preporod za vrijeme carice Marije Terezije, a u Bukureštu i Budimpešti na glazbenim akademijama postoji smjer cimbula, dok kod nas ne. Problem je što nema knjiga, a rečeno mi je kad bih napisao knjigu odnosno udžbenik, tada bi postojala mogućnost da se i u Zagrebu otvori smjer cimbula – zaključio je Marijan Fuček.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu
