Malena farma svinja u podnožju Kalnika danas se može pohvaliti time da njeni potomci nastanjuju gotovo sve farme od juga i sjevera pa do zapada i istoka Hrvatske. Baš nešto takvo zamišljao je Ivica Kos iz Finčevca, mjesta od sedamdesetak stanovnika u Općini Sveti Petar Orehovec, kada je odlučio ostaviti posao u jednoj telekomunikacijskoj korporaciji. Dok se svakodnevno vozio u Koprivnicu, Bjelovar ili Zagreb na posao, Kos je razmišljao kako se prebaciti u potpuno drugi biznis. I to ni manje, ni više, nego svinjogojstvo. Jednog dana konačno je prelomio, otvorio obiteljsko–poljoprivredno gospodarstvo, a već više od dvadeset godina on i žena Brankica bave se uzgojno–selekcijskim radom u svinjogojstvu.
– To sam zamišljao još dok sam bio zaposlen, a mi se ne bavimo klasičnim tovom svinja. Cilj nam je uzgojiti najkvalitetnije moguće rasplodne neraste i nazimice za daljnju reprodukciju, a sve to ide preko Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Njihovi stručnjaci dolaze u kontrolu i oni ocjenjuju primjerke i mi ih na temelju toga prodajemo dalje na farme u cijeloj Hrvatskoj. Mislim da svinje s naše farme idu u sve županije osim u splitsku i dubrovačku – kazao je Kos koji danas na farmi ima 25 krmača.
40 komada u dva legla
– Zastupljene su sorte Landras, Jorkšir i Durok, to je američka pasmina. Imali smo prošle godine jedan kontingent rasplodnih nerasta za Rumunjsku, no odustali smo od inozemstva jer je procedura prilično složena. Nama plasman nije nikakav problem, ali nas dvoje jednostavno ne možemo i ne stignemo od ovoga što imamo i to je plafon za nas dvoje. Djeca su odselila i bave se svojim poslovima, tako da je ovih 25 krmača za nas „plafon“ – istaknuo je Kos koji u šali kaže da „pajceki“ s njegove farme imaju sreće jer je mnogima od njih životni vijek obično dosta duži od prosječnog vijeka svinje u industrijskoj proizvodnji.
– Da bi svinja bila izabrana za uzgojnu selekciju, mora biti bolja od ostalih. Samo najbolje jedinke uzimaju se za uzgoj, a osim broja mladih koje prasi, gleda se genetski potencijal, i to čak do pradjedovske linije. Naravno da je prisutan i eksterijer, odnosno izgled jedinke. Jedna naša nazimica je recimo u dva legla oprasila 40 prasadi, no nisu uspjeli svi preživjeti. Tek manji dio prasadi prodajemo za tov, a često se zna dogoditi da i prije nego što se krmača oprasi, mi već imamo kupce za leglo – otkrio je Kos koji je ovakvim načinom proizvodnje uspio izbjeći probleme s kojima se susreće većina uzgajivača svinja u Hrvatskoj, no svjestan je situacije u kojoj mu se dio kolega nalazi.
– Veliki tovljači su sada u najgoroj situaciji jer su viškovi ogromni. Cijela Europska unija preplavljena je jeftinim svinjskim mesom jer je Kina zaustavila uvoz iz Europe i okrenula se Rusiji. Postoje u Europi zemlje koje imaju 40 ili 50 posto više svinjetine od vlastitih potreba i to se onda negdje treba prodati. Hrvatska je danas jedva na 50 posto samodostatnosti, a situacija je potpuno apsurdna jer su te svinje iz uvoza puno jeftinije od domaćih. Naši uzgajivači ih moraju prodavati ispod svake cijene, a ni uz to ne mogu biti sigurni da će ih prodati. Problem je što su kod mnogih velikih uzgajivača svinje prerasle i umjesto da su prodane kada su imale oko 120 kg, one sada imaju možda i 200 kg, što ugrožava i sljedeći uzgojni ciklus – osvrnuo se Kos na aktualnu problematiku u svinjogojstvu i istaknuo što je jedan od uzroka problema.
Rok zamrznutosti
– U Europskoj uniji smrznuto meso može stajati 90 dana nakon klanja, dok je kod nas taj rok 160 dana. To je dodatnih 70 dana za manipulaciju tim mesom, a proizvođačima iz Europe isplativije je nama prodati takvo meso za jedan euro, nego da ga moraju rješavati u spalionicama. Probleme u poljoprivredi uvijek stvaraju razni mešetari, a pitanje je hoćemo li se takvih ikada riješiti – rekao je Kos koji srećom takvih problema nema, a među kupcima ima i istarske pršutare.
– Nedavno smo imali utovar odojaka za Vodnjan jer imamo stalnog kupca koji se bavi tovom svinja za istarske pršute. I za istarski pršut svinje moraju biti iz posebnog uzgoja, odnosno njihovo porijeklo mora biti dokazano. U ovih više od 20 godina koliko se bavimo svinjogojstvom bilo je oscilacija i svega, bilo je i problema, no ustrajali smo u onome što radimo. Ništa ne dolazi preko noći i ništa se ne može stvoriti za dva ili tri mjeseca pa ni dvije, tri godine. Nama je desetak godina trebalo samo da osiguramo tržište, a danas smo u takvoj situaciji da kupci nama sami dolaze. To se događa jer smo se dokazali našim radom i bez ustručavanja mogu reći da smo došli do toga da imamo vrhunski proizvod koji se prepoznaje u cijeloj Hrvatskoj – zaključio je Kos.


























FOTO/VIDEO Nikola Wolf