Nastavlja se trend pada proizvodnje mlijeka u našoj županiji i lani smo ostali bez 57 proizvođača. Sama proizvodnja mlijeka pala je s 46,6 milijuna kilograma na 45,3 milijuna, što je 1,3 milijuna manje. Trend pada proizvodnje krenuo je od 2017. godine pa su se tako na području naše županije u proteklih sedam godina „ugasile“ čak 864 farme na kojima se proizvodilo mlijeko, a taj poražavajući podatak najbolje dočarava da farmeri s razlogom traže povećanje otkupne cijene, jer mljekarstvo je odavno prestalo biti profitabilno. Te 2017. godine u našoj je županiji bilo 1597 proizvođača mlijeka, a lani smo ostali na njih 733. Što se pak same proizvodnje tiče, lani je u našoj županiji isporučeno čak 14,4 milijuna kilograma mlijeka manje u odnosu na 2017. godinu. Na prvom mjestu po proizvodnji mlijeka u našoj je županiji očekivano Općina Gola. Doduše, i u Prekodravlju se smanjio broj farmera, ali je u odnosu na 2017. godinu proizvodnja manje-više ostala ista jer su pojedina gospodarstva ulagala u stočni fond.
Po broju mljekarskih farmi, ne računajući Križevce, koji su grad s čak 60 prigradskih naselja, na prvom mjestu je Općina Sveti Petar Orehovec sa 122 proizvođača. Đelekovec u proteklih sedam godina konstantno ima jednog proizvođača mlijeka, dok najveći pad i po broju farmera i po proizvodnji imaju Hlebine. Tako je u kolijevci naive prije sedam godina bilo deset proizvođača mlijeka, a sad je i dalje ostao samo jedan. Legrad je preklani ostao bez jedinog proizvođača i to je jedina općina u našoj županiji koja više nema ni jedne mljekarske farme. Primjer Legrada najbolje dočarava tvrdnje većine farmera da će djeca iz naše županije uskoro morati ići na izlete da vide kako izgleda krava i farme na kojima se proizvodi mlijeko. Jedinu kravu na području Općine Legrad ima legenda Slaven Belupa Zdravko Međimorec – Daja iz Kutnjaka, ali kako mlijeko koristi za vlastite potrebe, nije registrirani proizvođač. Njegova krava Jagoda tako je postala pravi raritet na području Općine.
– Mi smo doma navčeni na domaći sir i mleko pa još navek imamo jednu kravu, Jagodu. Kad se svinje oprase onda s kravljim mlekom hranim praščiće jer je to dobro za kvalitetu mesa. Kad praščoki dobivaju kravlje mleko, onda je njihove meso putreno kak bi rekli naši stari, odnosno poput putra. Zato volim reći da Daja ima najbolje odojke – rekao je Daja. Otkupna cijena mlijeka prije 19 godina bila je oko 0,53 centa, odnosno četiri kune, a tada su troškovi proizvodnje, ali i osnovnih životnih potrepština, bili znatno niži, a kako je danas ostala ista, ne čudi tako enorman pad proizvodnje i gašenja farmi. Dodatni teret malim proizvođačima stvara činjenica da se zatvara sve veći broj sabirališta mlijeka pa su neki mlijeko prisiljeni voziti u susjedna naselja, a to im opet stvara troškove i proizvodnju čini neisplativom. Takav primjer imamo u Hlebinama, gdje je jedini proizvođač mlijeko prisiljen voziti u susjedni Sigetec, a kad vlasnik tog gospodarstva stekne uvjete za mirovinu, nema sumnje da će i kolijevka naive ostati bez mljekarske farme. Marijan Turčić, mladi farmer iz Novog Virja, uzgaja 60 krava i drži se na proizvodnji od 1100 litara mlijeka dnevno. Pad broja farmera, istaknuo je, realan je, i to pogotovo onih manjih koji su imali proizvodnju do 100 litara dnevno.
Marijan Turčić uzgaja 60 krava i drži se na proizvodnji od 1100 litara dnevno
– Domaća proizvodnja mlijeka u padu je iz godine u godinu i nužno je potaknuti mljekarsku industriju da poveća otkupne cijene ako želimo spriječiti daljnje gašenje farmi. Otkupna cijena mlijeka i dalje je ispod one koja bi za nas bila prihvatljiva. Prije 19 godina imali smo istu otkupnu cijenu, a troškovi proizvodnje, kao i samog života, u tom su razdoblju itekako rasli. Samo u prošle dvije godine nama su troškovi proizvodnje veći za 100 posto – rekao je Marijan. Postojeće farme, dodao je, prvenstveno opstaju zbog činjenice da je za njihovu izgradnju dobivena potpora iz Europskog fonda ili je podignut kredit pa se vlasnici moraju i dalje držati proizvodnje mlijeka.
– Teško je za očekivati da će doći do „oživljavanja“ domaće proizvodnje mlijeka. Kod mladih je s niskim otkupnim cijenama „ubijena“ volja da ostanu na selu i bave se uzgojem krava i praktično su ostali farmeri oni koji to moraju biti. Za nas je proizvodnja mlijeka pretvorena u čisto preživljavanje i oni koji ne moraju imati muzne krave sve se više okreću ratarstvu ili općenito odustaju od poljoprivrede – zaključio je Marijan Turčić.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
