Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Vlado Punčikar, iskusni pčelar iz Malog Otoka, pokraj pčelarskih se proizvoda – meda i propolisa – bavi i ne toliko čestom zanimacijom. Vlado, naime, prikuplja gnijezda pčela, stršljena i osa te ih postavlja u drvene kutije kao izložbene primjerke. Njih, kako kaže, nosi sa sobom na razne sajmove i izložbe.
– Zanimljivo je pokazati kako izgledaju gnijezda europskog stršljena, a kako ih radi šumska osa. Tu je još i galska koju svi znaju sa svojih krovova – priča nam Vlado, koji je sva gnijezda našao kod sebe doma, odnosno u vinogradu, ali i obližnjoj šumi.
– Insekti u njima više ne žive. Oni ih sagrade da bi ih koristili godinu dana i onda ih napuste, grade novu – pojašnjava Vlado, napomenuvši kako postoje razlike u arhitekturi i drugim karakteristikama.
Gnijezdo stršljena je okruglasto i pepeljasto sivo, izvana omotano krhkom ovojnicom. Promjera je 30-40 cm, a u njega stane do pet tisuća jedinki. Ako ih primijetite u svojoj blizini, valja biti jako oprezan, napominje Vlado.
– Recimo, kod gnijezda stršljena uvijek su tri stražara. Ako ih eliminiraš na vrijeme, onda te ostali neće napadati. No, ako kod tebe osjete strah, onda će te napasti cijeli roj – pojašnjava Vlado.
Galska osa ne napada, kao ni šumska, koja svoja gnijezda gradi u obliku vrča. Zato je opasna i agresivna osa zemljarica, koje se često nastanjuje kopanjem rupe u zemlji. Ona otkida komadiće suhog drveta koje usitnjava i gradi šesterokutno saće. U slučaju susreta s njima, preporučuje se žurno udaljiti. – To su sve vrste osa i stršljena koje žive kod nas, a želja mi je na jednom mjestu prikazati njihova staništa kako bi ih drugi mogli lakše prepoznati – zaključuje Vlado, kojem za cijelu kolekciju nedostaje stanište ose zemljarice.
