Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog listaŽ
Možda toga nismo ni svjesni, ali vrlo je lako moguće da u Hrvatskoj jedemo med koji svojom kakvoćom spada u sam svjetski vrh, no sve ovisi od koga i gdje ga kupimo. Dokaz za to je i obitelj Namjesnik iz Križovljana nedaleko od Ludbrega. Naime, oni su za svojih pet vrsta meda dobili najprestižniju nagradu na svijetu, zlatne medalje na Pariz Honey Adwardsu. Tamo je iz 50 zemalja svijeta stigao najreprezentativniji med, a samo najbolji među najboljima dobili su zlatne medalje.
– Da biste se uopće prijavili na ovu izložbu, potrebno je prethodno napraviti analize meda. Tek kad je vidljivo da analize zadovoljavaju parametre, možete uplatiti kotizaciju. Također, uvjet je da se proizvodnjom meda bavite komercijalno, tj. da ste na tržištu, da imate porezni broj i slično – objasnio je Mladen Namjesnik, glava obitelji koja se već četiri generacije bavi proizvodnjom meda, a trenutačno posjeduje oko 400 košnica.
Proces ocjenjivanja na Pariz Honey adwardsu odvija se u dvije etape. Nakon zaprimanja meda, tamo se obavljaju dodatne kemijske analize kako bi se potvrdile one inicijalne, ali kako bi se dobili i još dodatni podaci i parametri o kvaliteti. Nakon toga kreće organoleptička analiza, točnije, kušanje i to od strane 15 sudaca iz cijele Europe. Ovakav trostruki proces ocjenjivanja ne dopušta mogućnost pogreške u ocjenjivanju, niti mogućnost da se pokoji med, koji po svojoj kvaliteti tu ne pripada, nekako prošverca.
Kako smo spomenuli, Namjesnikovi su u Pariz poslali svojih pet vrsta meda koje proizvode, a to su cvjetni-livadni, bagrem, amorfa, lipa i šumski med te nije zgorega ponoviti da su svi dobili zlatne medalje.
No, ovdje je kraj dobrim vijestima, jer medari u Hrvatskoj ne stoje dobro.
– Ovime smo dokazali da u Hrvatskoj ima meda koji spada u sam vrh po kvaliteti u svijetu. No, problema za nas proizvođače meda sve je više – kazao je Mladen Namjesnik.
Prvi su problemi klimatske promjene, i zbog njih se smanjila proizvodnja meda, pa su čak neke vrste meda potpuno iščezle. Kako doznajemo, kesten postaje sve rjeđa vrsta meda, a vrijeska i metvice prošle godine uopće nije bilo.
– Svakako, najveći problem koji se tiče klimatskih promjena je suša. Mi pčelari prvi vidimo i prvi smo počeli prije deset godina govoriti da se u prirodi nešto drastično mijenja, pčele su izuzetno osjetljive. Tu su i nagle promjene temperatura, sve su izraženiji proljetni mrazevi, ali i ekstenzivna primjena pesticida – naveo je Namjesnik.
Uz prirodne promjene, pčelari već godinama muku muče s plasmanom svojih proizvoda. U Hrvatskoj je moguće prodavati različite proizvode, a svejedno ih nazvati med. Postoji način kako se uvjeriti da kupujete baš izvorni hrvatski med s hrvatskih pčelinjaka, a to je posebna markica, koja je na svakoj teglici meda i koja garantira kupcu da ne kupuje „mačka u vreći“. Ipak, rijetki proizvođači meda prihvatili su tu praksu.
– Da biste dobili tu oznaku, morate se prisiliti na kontrole. Naš se med kontrolira, prolazi analize i tek tad se na njega može staviti ta oznaka. S tom markicom, i brojem koji je na njoj, može doznati sve o medu koji ste kupili, koji su rezultati analize, kad i gdje je vrcan. To je jedini pokazatelj kvalitete. No moram reći da ako kupujete med od domaćih medara, on u velikoj većini slučajeva izvrsne kvalitete, naravno, uvijek ima kukolja u žitu. Kada govorim o uvoznom medu, onda uvoznici meda, koji većinom dolazi iz Kine, koriste jednu rupu u pravilniku. Tamo stoji da je med slatka tekućina, u kojem između ostalog ne smije biti pesticida, antibiotika, teških metala. No, nigdje ne piše što u medu mora biti, da mora sadržavati minerale i vitamine kojih u prirodnom medu ima, a u ovom jeftinom uvoznom nema. Recimo to tako, prirodni med može biti hrana i lijek, a onaj uvozni samo hrana – zaključio je Mladen Namjesnik.
U obitelji Namjesnik svi se bave proizvodnjom meda, dakle Mladen, supruga Mirjana i sin Denis, ali kako kažu, budućnost zasad nije svijetla. – Smanjuju se prinosi, rastu troškovi, uvoz cvjeta, PDV na med ostao je 25 posto, sve to govori da će teško netko moći i živjeti od proizvodnje meda. Zato smo se i mi okrenuli i nekim dugim profesijama, ali to je druga priče – istaknuo je Mladen Namjesnik.
FOTO/VIDEO: Nikola Wolf
