Za Podravski list piše Višnja Gotal, novinarka Jutarnjeg lista
Podravska brza cesta velik je misterij. Svi su čuli za nju, ponešto o njoj i znaju, ali rijetko tko uopće zna cijelu njezinu trasu ili u kojoj je fazi izgradnje, a kamoli kad bi mogla biti završena u cijeloj svojoj dužini. Kroz četvrt je stoljeća čas bila dio planova razvoja prometne infrastrukture, čas iz njih izbacivana. Iako se radi o prometnici čija je aktualna alternativa, Podravska magistrala, odavno svakodnevno prenapučena, niti jedna Vlada nije ozbiljno prionula poslu i dala izgraditi brzu cestu s obilaznicama oko velikih gradova, između ostaloga i Koprivnice.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
SDP-ova Vlada Podravsku je brzu cestu uvrstila u državnu Strategiju prometnog razvitka s prioritetom izgradnje, da bi 2005. godine Vlada HDZ-a odustala od njezine izgradnje. Već sljedeće je godine na sastanku u Koprivnici projekt iznova došao u prvi plan, osnovano je i Povjerenstvo za ocjenu studije isplativosti Podravske magistrale, koje se nijednom nije sastalo. Između 2013. i 2016. godine nije dijelom nijednog plana, a danas je dio Strategije prostornog razvoja RH. Strategija ili ne, svejedno je, Podravska brza cesta jedva da je i započeta.
Magistralni cestovni pravac od Iloka do Ormoža uglavnom prati tok rijeke Drave i njime se kroz Podravinu Slavonija povezuje sa zapadnim dijelovima Hrvatske. Prolazi kroz četiri velika grada, Varaždin, Koprivnicu, Viroviticu i Osijek, a brza bi cesta obuhvatila i Vukovar. Pravac je od međunarodnog značaja jer je kroz hrvatski teritorij povezan sjeveroistok Slovenije i sjeverozapad Srbije. U većem je dijelu ova cesta nastala još u rimsko doba. Zvala se Via magna ii Velika cesta.
Izgradnjom brze ceste koja u planovima prati tok današnje Podravske magistrale najviše bi profitirao hrvatski sjever. Koprivnica bi dobila obilaznicu čime bi se znatno rasteretio promet u gradu i povećala sigurnost na cestama. Prema službenim kartama, vidi se da je upravo prostor Podravine, ako se izuzme područje Zagreba i najvećih hrvatskih gradova, najgušći i prometno najopterećeniji u cestovnom prometu Hrvatske. Gustoća prometa i činjenica da magistrala prolazi gusto naseljenim područjima najvažniji su argumenti za što bržu izgradnju prometnice. Također, Mađari su sa svoje strane intenzivirali gradnju alternativnog pravca brze ceste, što će Hrvatskoj smanjiti šanse dobivanja europskog novca za izgradnju ovog pravca.
Spora birokracija
Iz Hrvatskih cesta za Podravski list potvrđuju da je cesta još uvijek u planu.
– Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske, kao i u prostorno-planskoj dokumentaciji županija, gradova i općina, planiran je koridor za izgradnju Podravske brze ceste na pravcu Ormož – Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Vukovar – Ilok, a sve s ciljem poboljšanja povezanosti i kvalitetnijeg odvijanja prometa na području sjeverne Hrvatske – odgovorili su Podravskom iz Hrvatskih cesta na upit o brzoj prometnici. Što se čeka s njezinom izgradnjom? Iz državnog poduzeća odgovaraju da se realizacija Podravske brze ceste „odvija u fazama“. Dok su neke dionice na gotovo 340 kilometara dugoj trasi, kažu, već izvedene, njih je najviše u fazi birokracije. Izrađuju se studijske i projektne dokumentacije, a treba ishoditi i cijeli niz dozvola.
Procjena troškova za koprivnički dio Podravske brze ceste je veća od 409 milijuna kuna.
– Na području Koprivničko-križevačke županije trenutno je ugovorena izrada studijske dokumentacije za obilaznicu Koprivnice koja predstavlja dionicu Podravske brze ceste u duljini od približno 20 km. Izrađeno je idejno rješenje i studija o utjecaju na okoliš te je u tijeku postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš koje provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Procijenjeni investicijski troškovi za obilaznicu Koprivnice, dva kolnika, sa spojnim cestama iznose 408,19 mil. kn. Nakon ishođenja Rješenja o prihvatljivosti za okoliš nastavit će se s izradom projektne dokumentacije. Za pokretanje izgradnje potrebno je ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu, riješiti imovinsko-pravne odnose, provesti javnu nabavu i sve ostale aktivnosti u skladu sa zakonskom i tehničkom regulativom. U navedenim postupcima uz Hrvatske ceste sudjeluju i druge institucije – ministarstva, javno-pravna tijela, katastri … Dakle, trajanje postupaka ovisi o više sudionika – rekli su nam iz Hrvatskih cesta.
Dok je iznos za koprivnički dio ove prometnice, prema aktualnom cjeniku poznat, koliko će ukupno koštati cijela dužina prometnice – ne zna se. Kako bi se uopće moglo kalkulirati iznosom potrebno je, kažu iz Hrvatskih cesta, izraditi daljnje studije izvedivosti.
– Kroz studijsku će se dokumentaciju definirati i vremenski slijed izgradnje dionica uzimajući u obzir prometnu potražnju, gospodarske i okolišne aspekte kao i tehničke uvjete – zaključak je Hrvatskih cesta na pitanja Podravskog lista o prometnici na koju se čeka desetljećima. Treba reći i da je Podravska brza cesta alternativna komunikacija za posavski pravac, koji se u vrijeme prekida prometa na tom pravcu zbog rata, pokazao iznimno korisnim.
Magistrala smrti
Kad je zadnji put, a vjerojatno i prvi, završena neka dionica Podravske brze ceste ministar prometa bio je Siniša Hajdaš Dončić, Hrvatske ceste vodio je Jurica Krleža, a gradonačelnik Virovitice bio je Ivica Kirin, nekoć ministar unutarnjih poslova. Prva dvojica odavno su na drugim radnim mjestima.
Podravska brza cesta više nije ni tema koja se otvara prije izbora, najčešće je spominju stanovnici Varaždinske županije jer najviše njihovih stanovnika gine na državno cesti D2, poznatoj kao Podravska magistrala, čiji bi tok slijedila brza cesta. Podravska magistrala i statistički je, nakon Jadranske magistrale, druga najopasnija prometnica u Hrvatskoj. Zovu je „magistrala smrti“, a za sve zbog činjenice da na sebe preuzima velik dio teretnog prometa. Magistrala se uglavnom koristi kao alternativa kojom vozači kamiona izbjegavaju plaćanje cestarine na autocesti. Drugi je problem loše stanje prometnice, no unatoč rekonstrukciji nekih dijelova od Koprivnice do Virovitice, dionica je to koja i dalje predstavlja velik sigurnosni izazov. Još prije šest je godina, recimo, iznesen podatak da je od 2014. do 2016. godine na koprivničko-križevačkom dijelu magistrale poginulo čak 26 osoba.
U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, prometnica je dodatno zagušena i opasna jer se kamionima i automobilima u tranzitu pridružuje teška poljoprivredna mehanizacija. Prema neslužbenim podacima, Podravskom magistralom na sjeveru Hrvatske, kroz varaždinski i podravski kraj, dnevno prođe 15 do 20.000 vozila.
– Ne može se više čekati, nova prometnica presudna je kako za sigurnost stanovništva, tako i za razvoj gospodarstva sjevera zemlje – rekao je još prije šest godina tadašnji koprivničko-križevački dožupan Darko Sobota (HDZ) na okruglom stolu u Martijancu održanom na temu Podravske brze ceste.
Ništa osim planova
– Najvažnije je da se počne – rekao nam je prošli tjedan koprivničko-križevački župan Darko Koren, misleći da ga pitamo za nastavak brze ceste od Križevaca prema Koprivnici. No, odgovor je isti, kaže, i što se tiče Podravske brze ceste, tek s jednom razlikom. Ova je prometnica realnost, dok je brza cesta, zasad, čini se, samo slovo na papiru.
– To je jedan projekt budućnosti – sa znatno manjim entuzijazmom u glasu kaže župan Koren. Pa uz malo razmišljanja nastavlja. – Jasno da nam je i ta cesta bitna, ali realno gledajući u nekoj bliskoj perspektivi nije realno da bude napravljena u punoj dužini. Dijelovi te dionice izvedeni su kao obilaznice oko gradova kroz Slavoniju. Uvjeren sam da Hrvatske ceste imaju prometnu strategiju koja uključuje i tu cestu jer ona bi sigurno u velikoj mjeri rasteretila romet u naseljima uz nju i zato je to sigurno prometnica od strateškog interesa. Uglavnom, u našoj županiji zasad od te ceste ništa, osim planova. Ništa nije izgrađeno, nikakve obilaznice – kaže župan, sad već i malo ljut. Ljuti ga, kaže, „da je sve što je prema nama sporo“.
– I to toliko sporo da moramo zaista „iskrvariti“ da dobijemo ono što drugi bez problema dobivaju političkim odlukama. Jako sam ljut na prolongiranje izgradnje ceste o kojoj sam prvo mislio da me pitate, za nastavak brze ceste od Križevaca prema Koprivnici, do Vojakovačkog Kloštra. To je 7,5 kilometara u prvoj fazi i onda nastavak još 21 kilometar kroz Bilogoru do Koprivnice. Nama je to jako važno, rekli bismo projekt svih projekata. Eto, prošlo je cijelo ljeto i stalno neke odgode. Pelješki most, Novi Vinodolski… a mi samo čekamo. Mislim da su mogli graditi već u proljeće. Svi žalbeni postupci završeni su do veljače. Sad mi je direktor Hrvatskih cesta rekao da će početi graditi dan-dva iza Bjelovara, kad odrade tu koalicijsku predstavu. Sve se svodi nažalost na to da netko treba uvjeriti Plenkovića da je to to i onda on kaže Butkoviću, Butković Škoriću i onda se radi. Ista je stvar i što se tiče Podravske brze ceste – zaključuje župan Koren. Trasa Podravske brze ceste prolazi kroz pet županija, sve redom s HDZ-om na vlasti.
– To je nacionalni projekt, a nitko od nas s te trase nema, čini se, neki utjecaj – zaključuje župan Darko Koren i za kraj dodaje: – Promet se ne može gledati kroz stranke jer onda se nitko ne bi vozio kroz Istru ni kroz Primorsko-goransku županiju. Svim se cestama voze i HDZ-ovci jednako kao i svi drugi.
Župan iz njegova susjedstva, Bjelovarsko-bilogorske županije, Marko Marušić kaže da ta županija dosad nije imala ni metar brze ceste.
– Sad se radi cesta iz Zagreba do Bjelovara, zadnjih 12 kilometara koja treba biti gotova za 30 mjeseci, a onda nastavak kroz našu županiju prema Virovitici. Imamo podršku Vlade, cesta će sigurno pridonijeti razvoju županijskog gospodarstva – kaže.
Jednako kao i do Bjelovara, ni do Koprivnice ne vodi niti jedna brza cesta. Dok su smjer i trasa Podravske brze ceste uvršteni među nacionalne prioritete, brza cesta od Zagreba do Koprivnice to nije. Također, dok je projekt izgradnje prometnice od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog u tijeku i uskoro će započeti izgradnja osam kilometara duge dionice, obilaznice grada Križevaca, nastavak te ceste, od Kloštra Vojakovačkog do Koprivnice uopće se ni ne projektira.
Iako Podravska brza cesta, između ostalih, prolazi i kroz Vukovarsko-srijemsku županiju, njezin župan Damir Dekanić iskreno se iznenadio kad smo ga pitali za tu prometnicu.
– Sigurno niste pogriješili? Ajde Osijek, kroz koji teče Drava, a Podravska brza cesta u njezinu je bazenu, ali da ovdje uz Dunav nešto nosi naziv „podravsko“? Ma ne bih rekao – kaže župan Dekanić o cesti čija je trasa utvrđena 1999. godine.
Nije župan kriv što nije čuo za prometnicu za koju ni nove generacije u Hrvatskim cestama vjerojatno ne znaju, koliko se (ne) radi na njezinoj izgradnji pa ni promociji.
