Ako sumnjamo u realizaciju projekata vezanih uz geotermalne projekte koji su najavljeni u Podravini, trebamo se vratiti u 2001. godinu i prisjetiti se skepse oko potencijala vjetra u velebitskom i podvelebitskom kraju. Tako bar tvrdi Darko Marković, načelnik općine Mali Bukovec koji je svoje javno, ali i profesionalno djelovanje podredio jednom glavnom cilju, a to je iskorištavanje geotermalnih potencijala njegove općine, ali i šireg kraja.
– Mnogo su tad, kad se mjerio potencijal vjetra u tim krajevima, odmahivali rukom, u smislu da nikad od toga neće biti ništa, a danas imamo instaliranih 1280 megawata snage iz vjetroelektrana – naveo je načelnik Marković.
Istraživanja u tijeku
– Moje je predviđanje da će se za pet do 10 godina realizirati svi ovi projekti koji su sad započeli. Već su uložena znatna sredstva, ali kako smo pričali, kane se uložiti i još mnogo veća u sama istraživanja i utvrđivanja rezervi. Neće netko uložiti desetke milijuna eura u istraživanje i onda odustati od projekta. Naravno, može se dogoditi da se na kojoj od bušotina ne pronađu potencijali za koje se smatralo da postoje, ali u cijelosti, ovo je proces koji nema alternative – naveo je Marković. Postoji nekoliko ključnih karakteristika u projektima iskorištavanja geotermalnih potencijala. Prvo je svakako da su ti projekti skupi u svojoj izradi. Bušenje samo jedne bušotine može stvoriti troškove do 10 milijuna eura, a da bi se napravila i najmanja elektrana treba izbušiti dvije bušotine, što daje maksimalne troškove oko 20 milijuna eura, s time da se elektrana još nije ni počela graditi. No, s druge strane, kada se jednom izgradi geotermalna elektrana, proizvest će i četiri puta više električne energije od solarne elektrane iste instalirane snage. Kako smo spomenuli, u tijeku su istraživanja na pet polja u Podravini, a sami troškovi istražnih radova procjenjuju se na 190 milijuna eura. Ako produkti tih istraživanja budu i geotermalne elektrane, onda se visina ulaganja višestruko podiže. No, na dva polja u Podravini rezerve geotermalnih potencijala su potvrđene, kao i eksploatacijska polja i sljedeća faza je projektiranje i izgradnja elektrana. Prvo je ono na području općine Legrad, gdje turska tvrtka Soyak planira gradnju elektrane jačine 100 megwata i to u prvoj fazi. Drugi je projekt kojeg provode općina Mali Bukovec i Varaždinska županija, koji su zajedno osnovali tvrtku Bukotermal. To je jedinstven projekt u Hrvatskoj gdje su investitori jedinice lokalne i regionalne samouprave.
– Mi smo sada pred odobrenjem glavnog projekta razvoja eksploatacije. To je posljednjih korak u tom, recimo to tako, istražno-pripravnom dijelu cijelog projekta. Nakon toga kreće projektiranje same elektrane. No iskorištavanje ovih potencijala neće biti samo za potrebe proizvodnje električne energije, već će se upotrijebiti i toplinska energija, i to kako bi pomogla proizvođačima cvijeća u ovom kraju. Varaždinska županija proizvodi oko 60 posto sezonskog cvijeća u Hrvatskoj, s tim da se 80 posto proizvodnje odvija na području općina Mali i Veliki Bukovec, točnije u ludbreškom kraju.
Podzemno panonsko more
– Prvi je projekt još tamo 2005. godine bio planiran samo kao iskorištavanje toplinske energije za grijanje staklenika i plastenika. No, zbog zakonske regulative, ali i rezultata istraživanja, nemoguće je i neisplativo ovim izvorima samo grijati staklenike. Radi se o vodenoj pari temperature 140 stupnjeva na dubini od 2340 metara. Projekt je zamišljen da se razvije u dvije faze. Prva faza je izgradnja male geotermalne elektrane, ali i staklenika u toj novoj poduzetničkoj zoni. Tu se radi o troškovima oko 20 milijuna eura. Tu bi samostalno išli u projekt, bilo kreditnim sredstvima, bilo EU fondovima, jer moramo spomenuti da je ovaj projekt uvršten u Sporazum Sjever. Druga faza predviđa iskorištavanje svih bušotina i gradnju elektrane od 10 do 15 megawata snage i tu bi možda tražili partnere– naveo je Marković. Svakako se da zaključiti da će proizvodnja velikih količina električne energije iz obnovljivih izvora biti značajna na nacionalnoj razini, ali isto toliko, ako ne i više, na lokalnoj. – Naravno, ovdje se radi o tome da će općina dobivati značajne rente u obliku fiksnih isplata po zauzetom teritoriju i onom varijabilnom po proizvedenoj količini električne energije. To će u potpunosti preobraziti lokalne proračune i možemo očekivati da će općine u Podravini (polja se protežu od Đurđevačke do Ludbreške Podravine) postati vrlo bogate. Uz to, dostupnost toplinske energije u poduzetničke zone može privući industrije koje u svom proizvodnom procesu zahtijevaju mnogo takve energije, a ta toplinska energija može se koristiti i za hlađenje. Ista bi ovdje bila vrlo lako dobavljiva i jeftina. Benefiti su izraziti i brojni. Jedva čekam realizaciju ovih projekata, od kojih će koristi imati i sami Podravci. Ako Dalmacija ima korist od plavog Jadrana, Podravina će imati od podzemnog panonskog mora – zaključio je Darko Marković.
FOTO arhiva Podravskog lista
