Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Podzemlje uz rijeku Dravu skriva možda i najveći geotermalni potencijal u ovom dijelu Europe, a Podravina bi u sljedećih desetak godina mogla postati energetski najbitnija regija Hrvatske. Pokazala su to preliminarna istraživanja, a brojna od tih istražnih polja nalaze se upravo na području Koprivničko-križevačke županije te u blizini susjednog Ludbrega. I dok su na području Lunjkovec – Kutnjak istražni radovi završeni i već je postavljeno eksploatacijsko polje, a u Legradu su istraživanja pri kraju, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nedavno je objavilo tko će istraživati pet od šest geotermalnih polja u Podravini.
Na natječaj koji je još krajem prošle godine raspisalo ministarstvo stiglo je 16 ponuda od strane 11 različitih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Dva od tih šest prostora nalazi se upravo na području Koprivničko–križevačke županije i dok se za istražni prostor Ferdinandovac nije javio nitko te će taj natječaj vjerojatno biti ponovljen, najpotentnije i najjače polje odnosno Leščan kraj Đurđevca istraživat će INA.
– Istražni prostori geotermalne vode Legrad, Lunjkovec – Kutnjak, Novigrad Podravski, Križevci, Leščan, a koji su dodijeljeni putem javnog nadmetanja u ovoj godini, svaki za sebe ima specifičan potencijal i isti će biti dokazan i detaljno procijenjen nakon provedenih istražnih aktivnosti, odnosno nakon izrade geotermalne bušotine i testiranja protoka i temperature. Svaki istražni prostor ima svoje specifičnosti, od moguće temperature u ležištu do protoka koji je moguće ostvariti. Jednako tako, konačan potencijal geotermalne energije ovisi o visini ulaganja, odnosno o broju bušotina koje se planiraju izraditi na svakom prostoru. Kada govorimo o rezultatima zadnjeg nadmetanja, procjene govore o proizvodnji od 600.000 MWh električne energije – ističu iz Agencije za ugljikovodike, državnog poduzeća čija je zadaća sustavna operativna podrška nadležnim tijelima u poslovima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda za energetske svrhe i slično.
24 sata dnevno
– Geotermalna energija bazni je izvor obnovljive energije, to znači da radi 24 sata i to 7 dana u tjednu. Dozvola za pridobivanje, koja se izdaje nakon što je investitor ispunio sve obveze iz dozvole o istraživanju te potvrdio komercijalno otkriće i rezerve na istražnom prostoru, izdaje se na rok od 25 godina. Interes za geotermalnom energijom postoji, u Hrvatskoj trenutno imamo 28 istražnih prostora geotermalne energije. Njezin razvoj djelomično je i usporen zbog velikih kapitalnih ulaganja prilikom implementacije projekata, dok u kasnijoj fazi ona predstavlja stabilan izvor energije s malim operativnim troškovima –otkrivaju iz Agencije za ugljikovodike.
Ukupni radovi na svih pet polja obuhvaćenim posljednjim natječajem uključuju izradu 21 geotermalne bušotine, a vrijednost ukupnih ponuđenih istražnih radova iznosi 191,7 milijuna eura. Ranijim istraživanjima utvrđeno je da podravsko podzemlje u svim bušotinama skriva potencijal od 600 tisuća MWh električne energije, što je jednako godišnjoj prosječnoj potrošnji 200 tisuća hrvatskih kućanstava, a dobar dio toga otpada upravo na Leščan. O onome što slijedi nedavno je govorio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca Željko Lacković u razgovoru na jednoj lokalnoj radio-postaji te tvrdi kako istražno polje Leščan, kad se stavi u funkciju, ima potencijal proizvodnje čak 400 MWh električne energije.
– INA je dobila koncesiju za Leščan na pet godina i obvezala se da će za dvije godine napraviti osam bušotina iz kojih će se kasnije proizvoditi električna energija i topla voda. Do sada su kapaciteti obično bili jedna ili dvije bušotine, a ovdje je ponuđeno čak osam bušotina što se nikad nije dogodilo. Riječ je o ulaganju od skoro stotinu milijuna eura, a jedna bušotina ima potencijal od 50 MWh električne energije – kazao je Lacković i naglasio da ako sve završi onako kako investitori planiraju, proizvodnja će biti do 400 MWh sati na području Đurđevca.
– Usporedbe radi, jedna nuklearna elektrana Krško ima proizvodnju od 650 MWh (što je oko 16 posto potreba Hrvatske, op.a), a stavljanje tih bušotina u funkciju donosi i značajne prihode za grad jer se plaća koncesija i renta kao kod proizvodnje plina. Stvorit će se i ogromna količina topline ispod 70 stupnjeva koja više nije za električnu energiju pa će se ona pokušati iskoristiti na druge načine. Investitori tada obično imaju suradnju s lokalnim gospodarstvenicima koji trebaju značajne količine topline i svima je u interesu da se ta toplinska energija iskoristi. Hoće li ovdje biti stotinu hektara staklenika ili nešto drugo, za sada je nemoguće prognozirati, ali potencijal je ogroman – zaključio je Lacković.
Čekaju se rezultati
Natječaj za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru Novigrad Podravski raspisan je 31. ožujka i još uvijek nisu poznati rezultati. No, zato je poznato da se ležište nalazi na područjima općina Novigrad Podravski i Koprivnički Bregi, a ondje se nalazi pet vršnih točaka istražnog prostora. Geotermalni potencijal područja Novigrad Podravski otkriven je izradom istražnih bušotina još šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su se ondje tražili ugljikovodici odnosno nafta i plin. Dubina bušotina koje je INA tada nazvala Hlebine-1 i Hlebine-2 iznosi 2840 metara i 2652 metra s izmjerenom temperaturom na dnu od 118 i 112 stupnjeva celzijusa.
Što se tiče polja Kutnjak-Lunjkovec, što je jedini projekt iskorištavanja geotermalne energije kojeg provode jedinice lokalne samouprave. Tako je tvrtka Bukotermal u vlasništvu Varaždinske županije (85 %) i Općine Mali Bukovec (15 %) nakon tri godine istražne radove privela kraju te je od nadležnog Ministarstva ishodila Rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja geotermalnih voda Lunjkovec-Kutnjak. Tamo se u prvoj fazi planira elektrana od snage 16 megawata s tim da su u planu još dvije elektrane,a njihov snage će se saznati nakon istraživanja koje su već u tijeku.
Vrlo blizu istog rješenja je i tvrtka Terra Energy u turskom vlasništvu, koja je provodila istraživanje na području općine Legrada, dakle samo nekoliko kilometara od spomenutog polja. Kako doznajmo, dugoročni plan je napraviti geotermalnu elektranu snage oko 100 megawata, ali također u nekoliko faza.Turci tamo kopaju na dubini od oko 3,5 kilometara, što je izuzetno zahtjevan proces.
Prema posljednjim podacima, Hrvatska sama proizvodi oko 90 posto potrebne struje, od čega 55 posto iz obnovljivih izvora energije. Tek manji dio toga, odnosno 75 tisuća MWh proizvodi se u geotermalnim elektranama, a za očekivati je da će se kroz nekoliko godina dobar dio električne energije u Hrvatskoj proizvoditi zahvaljujući eksploataciji geotermalnih izvora.
– Moja procjena je da će za 15 godina Hrvatska imati priključnu snagu od 1.000 megawata iz geotermalnih izvora. No ipak, možda bi trebalo pojednostaviti i dati prioritete u ishođenju dokumentacije za ove projekte. Posebno se dugo čeka za pregled studije utjecaja na okoliš. Ministarstvo je tu pretrpano i ne postoji kategorizacija predmeta. Ovdje se radi o nacionalnoj sigurnosti i ti predmeti bi se trebali čekati na odobravanje kreće od godine dana, koliko se sada čeka – naveo je Darko Marković, načelnik općine Mali Bukove i idejni začetnik projekta Bukotermal.
Prednosti geotermalne energije
Inače, prema analizama, Hrvatska ima geotermalni potencijal za izgradnju geotermalnih elektrana ukupne snage oko 1 GW, a prednosti geotermalne energije su brojne. Ponajprije, to je obnovljivi izvor pošto ona dolazi iz zemljine jezgre i bit će dostupna sve dok Zemlja postoji, za razliku od fosilnih goriva koja imaju svoj rok trajanja. Geotermalna energija ima mali utjecaj na okoliš, a za njenu proizvodnju nisu potrebna goriva, što znači da ne postoji apsolutno nikakva potreba za rudarstvo ili prijevoz vezan uz proces.
FOTO Arhiva
