razgovarao: Stjepko Gambiroža
Kako su zagazili u drugo i zadnje polugodište svojeg osnovnoškolskog obrazovanja, učenici osmih razreda i njihovi roditelji naveliko razmišljaju o upisima u srednje škole. Važu se mogućnosti i perspektive. Oni koji sa školovanjem žele nastaviti na fakultetima zasigurno razmišljaju o upisu u gimnaziju. Koprivnička gimnazija godinama slovi kao jedna od najuspješnijih prema upisu učenika na fakultete koji su im prvi izbor, a i iznad je prosjeka po prolaznosti na državnoj maturi, koja je pak posebna tema jer sve više učenika pada maturu. Uz to, i u koprivničkoj gimnaziji ima velikih razlika u uspjehu na maturi s obzirom na smjerove. Vjekoslav Robotić ravnatelj je gimnazije Fran Galović Koprivnica i najbolji izbor da govori o ovim temama.
PL: Dvije su teme vezane uz školstvo uvijek aktualne, a to su upisi u srednje škole i državna matura. Siguran sam da oni koji idu u osmi razred, ako ne oni, onda njihovi roditelji, već na „debelo“ razmišljaju o upisu u srednju školu. Državna matura je, od kad je uvedena, nacionalna tema broj jedan u vrijeme kad se polaže. Prošle su godine rezultati bili lošiji od prethodne godine i stručnjaci kažu da se vidi negativan trend, pa i u koprivničkoj gimnaziji.
– To je rezultat općenito generacije. Nema straha za koprivničke škole, za gimnaziju Fran Galović. Mi smo postigli izvrsne rezultate što se tiče državne mature gledajući kroz dvije bitne stvari. Jedna je prolaznost, a druga je upisnost na prve i druge izbore viših i visokih škola. Što se tiče same prolaznosti, prolaznost je iznad 95%, a što se tiče upisa prvih ili drugih izbora, što je po meni najbolji pokazatelj uspjeha jedne škole, nama je preko 80% učenika upisalo svoj prvi izbor fakulteta. Dakle, preko 80% učenika koji su prošle godine završili gimnaziju upisalo je ono što je prvo htjelo.
PL: Možete li nam reći što najviše upisuju učenici gimnazije? Jesu li to društveni, prirodoslovni, tehnički studiji?
– Mi u našem programu imamo četiri razreda opće gimnazije, jedan razred sportske gimnazije, jedan razred jezične gimnazije i jedan razred prirodoslovno-matematičke gimnazije. S tim da želim naglasiti i da bude jasno budućim upisnicima i njihovim roditeljima, vrsta gimnazije ne određuje izbor upisnog programa na sveučilištu, tako da učenici iz jezične gimnazije nerijetko upisuju STEM programe ili pak učenici iz prirodoslovno-matematičke gimnazije upisuju društvenu grupu studijskih programa. Najviše učenika u prošloj generaciji, zapravo u prošlim generacijama, upisalo je medicinski fakultet, strojarstvo i brodogradnju, arhitekturu, građevinu, pravo, medicinu i psihologiju i sve je to u velikoj većini njihov prvi izbor.
PL: Jedan nacionalni medij napravio je jednu kvalifikaciju svih gimnazijskih programa na području Republike Hrvatske. Tamo su kolege uočili da je prirodoslovno-matematički smjer koprivničke gimnazije imao izrazito dobre rezultate na državnoj maturi. Međutim, velike su razlike u uspjehu u odnosu na jezični smjer, koji je pri dnu popisa i možda malo manje na opći smjer, koji je negdje na sredini. Koji je razlog tome?
– Prvenstveno najteži program gimnazijskog obrazovanja je prirodoslovno-matematički smjer. Težište je stavljeno najviše na STEM područja, a matematika i fizika su zapravo predmeti koji im trebaju za vertikalu obrazovanja. Dok s druge strane ne mora biti pravilo da učenici opće ili posebice jezične gimnazije budu u inferiornom položaju. Recimo, jezična gimnazija ima naglasak na društvenu grupu predmeta i na strane jezike, tako da učenici koji su uspješni u jezičnoj gimnaziji bez ikakvog problema prolaze državnu maturu i upisuju željeni fakultet, bilo iz STEM područja ili društvenog područja, to je znači svejedno. Što se tiče upisa u naše smjerove gimnazija, prirodoslovno-matematička gimnazija ima najveći „magnetizam“ upisa i tu slovimo kao jedna od najprivlačnijih škola u Republici Hrvatskoj. Zapravo, u prvom danu upisa popunimo upisnu kvotu, dok se malo slabije i teže pune opća gimnazija za sportaše i s druge strane jezična gimnazija. Sportaši imaju svoje prelazne rokove i ne znaju gdje će se nastaviti baviti sportom. Što se tiče jezične gimnazije, dosta je nedobrih informacija koje kažu da jezična gimnazija ne daje dovoljno da bi se upisao željeni fakultet. Ja vam odgovorno tvrdim da učenici koji su uspješni u jezičnoj gimnaziji bez ikakvog problema upisuju željeni fakultet i uspijevaju ga završiti. Imamo nekoliko doktora koji rade u koprivničkoj bolnici, a koji su završili jezičnu gimnaziju ili rade u bilo kojem drugom sektoru koji su završili. Mi nastojimo da ona bude još atraktivnija na način da smo uveli nove strane jezike, a danas znamo da je jezična kompetencija zapravo ključ da bi uspjeli bilo gdje, u Hrvatskoj, Europi i u svijetu. U našoj jezičnoj gimnaziji možete učiti engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, talijanski jezik i španjolski jezik.
PL: Dok sam upisivao gimnaziju, onda su nas plašili da je to je izrazito teška škola, pa smo se i sami uplašili. Moram priznati da gimnazija nije laka škola, ali kome bi Vi preporučili da upiše gimnaziju? Bi li Vi učeniku koji je s vrlo dobrim uspjehom prošao u nekoj školi koja drži određeni standard preporučili da upiše gimnaziju ili je to preteška škola za nju ili njega?
– Pitanje vam je odlično, mi se već godinama borimo da razbijemo taj stereotip da u gimnaziju idu samo superodlikaši. Dokaz naše gimnazije, koja je jedna među 10% najboljih škola u Republici Hrvatskoj, je taj što imamo jednu trećinu učenika koji su iz osnovnih škola došli s vrlo dobrim ocjenama. Znači, gimnazija nije samo za superodlikaše, gimnazija je za učenike osnovnih škola koji su osnovno obrazovanje prošli s vrlo dobrim i odličnim uspjehom, spremni su raditi i imaju želju i volju te ambiciju za studiranjem. Tome su najbolji dokaz upisne kvote na nekim fakultetima – od prvih 100 mjesta na bilo kojem fakultetu, što možete transparentno pogledati na njihovim web-stranicama, 90% čine gimnazijalci, što je, dakle, rezultat gimnazijskog obrazovanja i uspješnog polaganja državne mature. Koncept cijele državne mature, to je važno pojasniti roditeljima osmaša, je da sve četverogodišnje škole u Republici Hrvatskoj eksterni ispit državne mature pišu isključivo po gimnazijskom programu i to je prednost gimnazijalaca.
PL: Nije li to diskriminatorno prema drugim četverogodišnjim školama?
– Cijela Europska unija ima isti koncept koji provodi značajno duže nego Republika Hrvatska, a to je ovaj koncept koji imamo trenutno. Znači da gimnazijalci zajedno sa svim strukovnim i obrtničkim školama pišu program gimnazijskog obrazovanja na državnoj maturi zato što je osnovna intencija u Europi izgradnja trogodišnjih obrtničkih zanimanja i, s druge strane, povećanje broja gimnazijskih zanimanja koje direktno vode na fakultet. U tome su gimnazijalci u velikoj prednosti. A sad o pravednosti; naravno da vjerojatno nije pravedno ako učenik ide u petogodišnju medicinsku školu i onda bude, na žalost, i u inferiornom položaju kod upisa na medicinski fakultet. Zapadna Europa želi dvije stvari. Ovo stoljeće nije slučajno proglašeno stoljećem vještina, inovativnosti i kreativnosti. Vještine žele razvijati na način da razvijaju trogodišnja obrtnička strukovna zanimanja, zato jer žele nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja u obrtničkim zvanjima dobiti gotove majstore koji nakon godinu dana mogu samostalno obavljati svoju djelatnost. Naravno da je to izuzetno dobro usmjerenje da bi čovjek s 18 godina mogao samostalno raditi i funkcionirati. Bez obzira na to što se nalazimo u tercijarnom društvu, majstore ćemo i dalje trebati. Drugo je inovativnost i kreativnost koja se postiže kroz gimnazijske programe, jer ti učenici dobivaju dobru bazu da bi završili tercijarno obrazovanje, odnosno više i visoke škole koje će im zapravo biti uska specijalizacija da postanu kreatori u gospodarskom sektoru i kreatori društva općenito.
PL: Ima li Koprivnica sada uvjete za takvo obrazovanje učenika? Onakvo kakvom Europa stremi – kvalitetnu gimnaziju i kvalitetno obrtničko obrazovanje?
– Koprivnica po mom mišljenju trenutno ima kvalitetne srednje škole. Znači srednju obrtničku, srednju strukovnu, umjetničku školu i gimnaziju, a o kvaliteti govore njihovi rezultati. Mi na žalost imamo djelomično vezane ruke što u ovom trenutku još nemamo slobodu izrade programa, slobodu izbornosti. Sad govorim za gimnazijsko obrazovanje. Što slijedi u sljedećih godinu-dvije, kada kreće uska specijalizacija takvih strukovnih centara koji će davati ono što Europa želi, a za što hrvatsko društvo ima potrebe, vidjet će se.
PL: Postoje li osnovnim školama kod nas neki programi usmjeravanja učenika viših razreda? U Njemačkoj se učenici na individualnoj razini već od šestog razreda usmjeravaju za nešto.
– Tu veliku zahvalu treba dati razrednicima, profesorima i stručnim suradnicima u osnovnim školama, koji odrade dio profesionalne orijentacije. No nažalost, moje mišljenje je da općenito potrošimo premalo sredstava i vremenskog resursa da bi popularizirali ono što učenike čeka na prijelazu iz osnovne u srednju školu, što je izuzetno bitna životna stepenica. Tu su po meni najveće manjkavosti naših sustava. Izuzetno malo radi se na profesionalnoj orijentaciji na nacionalnoj razini. Mi kao gimnazija u tom smislu radimo na više smjerova. Pokušavamo putem svakodnevnih vijesti, koje plasiramo putem elektronskog magazina Franzin, i putem javljanja medijima, koji nas odlično pokrivaju, dati informacije o našoj školi. S druge strane, imamo učeničke timove koje šaljemo po osnovnim školama da preko svojih vlastitih iskustava i međuvršnjačke suradnje populariziraju školu. Također, imamo profesorski tim pa i ja kao ravnatelj idem predstaviti školu. Naše glavne karte, osim ovih o kojima smo pričali do sad, su da radimo u jednosmjenskoj nastavi i da imamo idealne uvjete što se tiče državnog pedagoškog standarda. Škola je u potpunosti opremljena sa svom didaktičkom i metodičkom opremom koja se traži na europskom tržištu obrazovanja. I treći argument je ovo što smo prethodno rekli, dakle uspješno polaganje državne mature i direktni upis na željeni fakultet, što pokazuju rezultati državne mature. Također moram napomenuti da imamo izuzetno kompetentne predavače.
PL: Gradi se učenički dom koji se, po meni, radi daleko prekasno, ali došlo je do toga pa se ne možemo sada žaliti. To bi moglo značiti da će koprivnička gimnazija moći u Koprivnicu privući kvalitetne mlade ljude, a nekih od njih možda tu ostanu i živjeti.
– Pitanje je dobro i dobar je i zaključak koji ste dali unutar samog pitanja. Mi imamo negdje oko 75% učenika koji dolaze iz grada i prigradskih naselja. Ostatak učenika dolazi nam iz ostalih županijskih naselja, s tim da imamo pojedinačne slučajeve zbog učenika sportaša i privlačnosti jezične gimnazije, pošto smo jedina jezična gimnazija u našoj županiji. Imamo učenike iz 11 županija, ali taj broj je svega desetak, odnosno petnaestak učenika koji dolaze mimo županijskog dijela same populacije koja gravitira prema nama. Što se tiče samog učeničkog doma, učenički dom omogućit će veći komfor obrazovanja i podizanje kvalitete obrazovnog središta koje se zove Koprivnica. U ovom trenutku mi smo izuzetno dobro obrazovno središte, a dom će biti samo nadgradnja. Već sad dobivamo upite iz rubnih dijelova grada Zagreba i zagrebačke županije.
PL: Nisam stručnjak, ali čini mi se da je hrvatski obrazovni sustav dosta uniformiran, da se mora raditi po strogim pravilima. S druge strane, vidimo da se svijet mijenja. Imamo umjetnu inteligenciju s kojom učenici već itekako barataju u izradi zadaća, nekih zadataka i slično. To stvara jedan imperativ da se školski programi, kako ne bi postali arhaični i zaostali, moraju ubrzo mijenjati. Kako se Vi pripremate na budućnost?
– Nove generacije traže novu transformaciju odgoja i obrazovanja. Koliko ćemo se mi brzo transformirati kao škole, prvenstveno kao nastavnici kroz programsku ponudu, toliko ćemo novim generacijama biti zanimljivi. Osluškujemo i promatramo, znači, što se događa u Europi i mogu vam reći da sam veliki zagovornik i jako se puno borim kod donositelja odluka na nacionalnoj razini da se čim prije uvede mogućnost kreiranja samostalnih programa prema potrebama tržišta i fakulteta s jedne strane, a s druge strane uvođenje inovativnosti i kreativnosti za učenike. Također, reforma bi trebala ići kroz redukciju programa te izbornost sadržaja u gimnazijskim programima, što bi predstavljalo veliko olakšanje učenicima, gdje bi oni mogli pokazati i razvijati talente, koje zapravo u redovnom propisanom kurikulumu imamo. Mi više ne želimo čekati da se reforma dogodi ili da se događa te kroz izborne nastave uvodimo nove sadržaje koje nastojimo prilagoditi u europskom obrazovnom okviru, a samim time ciljamo na to da nam učenici budu konkurentni i na fakultetima izvan Europe.
