Ako u ovom trenutku nije jasno kamo ćemo s otpadom nakon 2025. godine, onda je barem dobra vijest da se upravljanje postojećim odlagalištem otpada iz godine u godinu popravlja. Barem ako je vjerovati izvještaju o radu Piškornice sanacijsko odlagalište za 2021. godinu, ali i izvještajima brojnih inspekcija koje su posjetile odlagalište u prošloj godini. U prošlosti su često u javnom prostoru bile rasprave, i to izgleda s dobrim razlogom, oko toga koliko otpadne vode iz Piškornice prodiru u okoliš, prvenstveno u potok Gliboki, ali i možda i u podzemne vode. Mnogo je podataka koji govore u prilog tome da su procjedne vode iz odlagališta često prodirale u okoliš i time radile štetu biljnom i životinjskom svijetu, a tako i stanovnicima našeg kraja. No, prema izvještajima, stanje se popravilo, i to značajno.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Tako su u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu prošle godine uzimani uzorci vode iz potoka Gliboki koji je zbog svoje blizine odlagalištu najugroženiji vodotok. U analizama tih uzoraka utvrđeni su određeni poremećaji u kemijskom i biološkom sastavu Glibokoga. Posebno je to bilo izraženo u lipnju kad je ukupna razina dušika, nešto što se može povezati s otpadnim vodom iz odlagališta, bila povišena.
Dakle, uzorci se uzimaju kod mostova Pustakovec, Đelekovc, Rasinja i Drnje i kod ispusta oborinskih voda u Glibokom. Nepravilnosti kroz visoke razine dušika uočene su u lipnju prošle godine, i to kod svih točaka uzorkovanja. To je ujedno loša i dobra vijest. Loša je to što je u lipnju razina dušika u Glibokom i to kroz njegov cijeli vodotok bila izvan granica normale, a prekomjerni nitrati u vodi uzrokuju gubitak kisika i eutrofikaciju na štetu ljudskog zdravlja i ekosustava. Dobra je vijest da zagađenje nije moglo doći iz Piškornice, ili je ta mogućnost izrazito mala. Naime, tri od pet točaka uzorkovanja postavljene su nizvodno od Piškornice, a dvije uzvodno. Upravo činjenica da su negativni uzorci uzeti nizvodno i uzvodno od Piškornice govore da je uzrok tome bilo nešto drugo. Često je prisustvo nitrata povezano s prekomjernom gnojidbom poljoprivrednih zemljišta. Da je voda iz Piškornice prodrla u Gliboki, uzrokovala bi loš nalaz samo nizvodno. Spomenimo da su u ostatku godine rezultati analize vode s jednim izuzetkom, ali također uzvodno od Piškornice, bili vrlo dobri.
Te činjenice, kao i ispitivanje mogućnosti utjecaja na podzemne vode kažu da Piškornica u prošloj godini nije imala negativan utjecaj na okoliš, a to u Piškornici objašnjavaju kontinuiranim ulaganjem u tehnologiju i povećanje kapaciteta bazena za procjedne vode iz odlagališta koja se tako ponovno recirkulira na odlagalište. Ako je već utjecaj na okoliš ovakvog za moderno vrijeme i za održivi razvoj neprikladnog odlagališta otpada smanjen na minimum, postavlja se pitanje dokad se takvo stanje može održavati, ali i do kada će biti mjesta za odlaganje otpada na Piškornicu, na koju svoj otpad dovozi 50 jedinica lokalne samouprave. Naime, od 2016. godine, kad je na odlagalište stiglo gotovo četiri puta više opada negoli je to predviđeno (tad je na Piškornicu stiglo nešto više od 98 tisuća tona, dok je godinu ranije dovezeno 25 tisuća tona), količina dovoženog otpada se smanjuje.
Upravo ta godina, a o poslovanju Piškornice tih godina još raspravlja hrvatsko pravosuđe, možda će stvarati probleme 2025. godine i kasnije. Naime, na kraju prošle godine u Piškornici su procijenili da je dostupno još mjesta za odlaganje samo 80.000 tona otpada. S prosječno od nešto više od 26.000 tona otpada koji stiže godišnje, nije teško izračunati kada će odlagalište biti popunjeno. Pitanje je samo hoće li u pravo vrijeme biti izgrađen RCGO Piškornica, a o tome će se još raspravljati.
