Sredinom proteklog tjedna spašavatelji HGSS-a u samo dva dana čak su devet puta izlazili na teren zbog raznih intervencija. Jedna od uspješnih bila je protekli tjedan na Kalniku. Naime, žena je išla brati šumske plodove, gljive i po putu se izgubila. Nasreću, u potragu su uskočili iskusni HGSS-ovci i pronašli je.
– Zabrinjava da smo u tih devet intervencija čak četiri puta tragali za sakupljačima gljiva, a dodamo li tome i jednu potragu za sakupljačem kestena, više od pola potraga posvećeno je ljudima koji su zalutali u šumi tražeći jesenske plodove. Sve potrage za sakupljačima sretno su završene te je sveukupno iz šuma spašeno šest osoba – dodao je Jadran Kapović iz HGSS-a.
Spašavatelji mole sve koji odlaze sakupljati jesenske šumske plodove da se kreću u grupi, isplaniraju put tako da krenu rano i izađu iz šume prije mraka, imaju napunjen mobitel te adekvatnu odjeću i obuću.
– Dani postaju sve kraći, mrak i temperatura u šumskim se područjima spuštaju vrlo brzo, a ljudi se lako zanesu tražeći gljive ili kestenje. Ako osoba nema rasvjetu, kretanje i orijentiranje postaje teško, često i potpuno nemoguće – kaže Jadran Kapović, pročelnik Komisije za informiranje i analitiku u HGSS-u.
Ističu kako posljednjih godina svake jeseni raste broj intervencija za izgubljenim sakupljačima kestena i gljiva. Svakom spašavanju prethodi potraga koja može potrajati satima, a zbog naglih promjena meteoroloških uvjeta i brzog pada temperature s dolaskom noći čak i one akcije koje na prvu djeluju bezazleno mogu imati tragične posljedice zbog pothlađivanja. Iz tog razloga iznimno je važno da se unesrećeni ili njihovi bližnji na vrijeme jave HGSS-u kako bi potraga i spašavanje bili obavljeni u najkraćem mogućem roku.
– Pogodni čimbenici za rast broja spašavanja su loša tjelesna i tehnička priprema, neiskustvo i nepoznavanje terena, pogrešne procjene i planiranje, neadekvatna oprema, manjak tekućine, precjenjivanje mogućnosti, kretanje u nepovoljnim meteorološkim uvjetima, ili odlazak u prirodu bez obavještavanja obitelji i prijatelja. Također, uvriježeno je mišljenje da HGSS najviše intervenira tijekom ljeta, spašavajući strane državljane. Statistika upućuje na suprotno – samo u 15-20 posto slučajeva spašavamo turiste, i to uglavnom u ljetnim mjesecima. Većina je i dalje je vezana za domaće stanovništvo – otkrivaju. Dodaju i kako zbog svega navedenog u HGSS-u djeluju preventivno, prvenstveno kroz edukativne aktivnosti, ali i kroz izradu sigurnih zemljovida, trasiranje staza i signalizacije te gradnje skloništa i interventnih heliodroma
