Za nešto manje od četiri tisuće zaposlenika u državnoj službi, koliko ih je otprilike u našoj županiji, stižu dobre vijesti. Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Vlade RH donesena je uredba o fleksibilnom radnom vremenu i radu s nepunim radnim vremenom. Ova uredba posebno je značajna za roditelje djece do osme godine života, roditelje djece s teškoćama u razvoju te pružatelje skrbi jer omogućuje drugačiji raspored radnog vremena u odnosu na standardno radno vrijeme državnog tijela, a službenici mogu imati različiti početak i završetak radnog vremena tijekom tjedna ili mjeseca.
Jasno definiran postupak odobravanja
Državni službenici koji žele koristiti fleksibilno radno vrijeme trebaju podnijeti prijedlog s obrazloženjem čelniku državnog tijela, uz priložene dokaze o ispunjavanju uvjeta. Odluka se donosi uz prethodnu suglasnost svih nadređenih rukovoditelja. U slučaju odbijanja zahtjeva, službenik ima pravo na obrazloženi pisani odgovor u roku od 15 dana. U uredbi stoji i da se fleksibilno radno vrijeme odobrava na najviše 12 mjeseci. Može prestati i ranije zbog potreba službe (uz najavu od 30 dana) ili promjena okolnosti. Službenici su dužni u roku od tri dana prijaviti svaku promjenu okolnosti koja bi mogla utjecati na odobreno fleksibilno radno vrijeme.
Rad s nepunim radnim vremenom
Nova Vladina uredba precizno definira četiri situacije u kojima je moguć rad s nepunim radnim vremenom u državnoj službi, čime se značajno povećava fleksibilnost zapošljavanja i organizacije rada. Prvi slučaj odnosi se na radna mjesta koja su već u samom pravilniku o unutarnjem redu državnog tijela predviđena za rad s nepunim radnim vremenom. To znači da samo radno mjesto po svojoj prirodi ili opsegu posla ne zahtijeva puno radno vrijeme. Druga mogućnost predviđena je za situacije kada na radnom mjestu koje zahtijeva puno radno vrijeme već radi državni službenik s polovicom radnog vremena prema posebnim propisima. U tom slučaju moguće je zaposliti dodatnog službenika s nepunim radnim vremenom kako bi se osiguralo potpuno obavljanje svih potrebnih poslova. Treća situacija odnosi se na privremeno zapošljavanje s nepunim radnim vremenom. Ovo je moguće kada se pojave privremeni poslovi koji ne zahtijevaju puno radno vrijeme ili kada dođe do privremenog povećanja opsega posla, ali ne u mjeri koja bi zahtijevala zapošljavanje na puno radno vrijeme.
Posebno je značajna četvrta mogućnost koja se odnosi na iskusne državne službenike. Oni nakon navršenih 65 godina života, uz uvjet da imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža, mogu nastaviti raditi s nepunim radnim vremenom. Ova opcija moguća je dok postoji stvarna potreba službe za njihovim radom, čak i na radnim mjestima koja su inače predviđena za puno radno vrijeme, a najduže do navršene 67. godine života. Uredba posebno naglašava važnost jednakog tretmana svih službenika. Tako službenici koji rade s nepunim radnim vremenom moraju imati osigurane potpuno iste uvjete rada kao i kolege koje rade puno radno vrijeme na istim ili sličnim poslovima. (mš)
FOTO ilustracija
