Prošla je godina bila rekordna po broju putnika u željezničkom prometu u Hrvatskoj, ali i Koprivničko–križevačkoj županiji, barem unazad zadnjih tridesetak godina. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima se u Hrvatskoj tijekom 2025. godine vlakovima vozilo gotovo 25 milijuna putnika, od čega u Podravini i Prigorju njih 983 tisuće. Posljednjih tridesetak godina broj putnika željeznicom u Koprivničko–križevačkoj županiji oscilirao je od oko pola milijuna godišnje pa do nešto više od 900 tisuća, ovisno o godini. U ukupno sedam godina od 1997. godine, otkako se vodi ova statistika, na ovim je prostorima bilo više od 900 tisuća putnika godišnje, a zanimljivo je kako stanovnici Podravine i Prigorja puno više koriste željeznicu kao način transporta u odnosu na stanovnike susjednih županija.
Utovar robe
Naravno, ako se izuzme Zagrebačka županija, koja je s više od 4,3 milijuna putnika bila odmah iza neprikosnovenog Grada Zagreba i njegovih gotovo 8,4 milijuna putnika, što je polovica svih putnika željeznicom u Hrvatskoj. No, Varaždinska županija zato ima za trećinu manje putnika od Koprivničko–križevačke (616 tisuća), Virovitičko–podravska (451 tisuća) i Međimurska (422 tisuće) imaju ugrubo upola manje putnika željeznicom, a Bjelovarsko–bilogorska županija (347 tisuća) ima za gotovo dvije trećine manje putnika. I kada se gleda teretni promet, Koprivničko–križevačka županija je daleko ispred susjeda po utovaru robe u željezničkom prometu. Tijekom prošle godine u Koprivnici je utovareno 496 tisuća tona robe u vlakove dok se u susjednim županijama osim u Virovitičko–podravskoj vlakovi praktički i ne koriste kao sredstvo transporta robe. Po tome je Koprivničko–križevačka županija bila četvrta u Hrvatskoj, odmah iza neprikosnovene Rijeke u kojoj je utovarena polovica od ukupno 6,6 milijuna tona robe na području Hrvatske. Zanimljivo je da potom slijedi Dubrovačko–neretvanska županija s 960 tisuća tona što se odnosi na transport iz Ploča prema Bosni i Hercegovini, a treća je Ličko–senjska s više od 600 tisuća tona robe. Također, od svih županija u okruženju, također izuzev Zagrebačke, Koprivničko–križevačka županija može se pohvaliti s najduljom mrežom željezničkih pruga, ali ona jedina ima elektrificirane pruge. Ukupna duljina pruga u Podravini i Prigorju prošle je godine bila 136 kilometara od čega je 51 kilometar elektrificiran dok Varaždinska, Međimurska, Bjelovarsko–bilogorska i Virovitičko–podravska uopće nisu imale elektrificiranu prugu.
Problemima unatoč
Kada se jednog dana konačno završe radovi na rekonstrukciji pruge od državne granice s Mađarskom do Križevaca i dalje prema Zagrebu, za pretpostaviti je da će se broj putnika, ali i robe samo povećavati. Prema još uvijek aktualnim informacijama iz HŽ Infrastrukture, kao rok za završetak ovog željezničkog pravca i dalje je aktualan kraj ove godine. No, unatoč svim problemima i sporoj obnovi pruge, brojevi pokazuju da željeznica i dalje ima važnu prometnu ulogu u Koprivničko–križevačkoj županiji, puno veću nego kod većine susjeda.
FOTO ilustracija
