I dok bi dionica brze ceste DC10 od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog prema još uvijek aktualnim informacijama trebala biti završena u lipnju sljedeće godine, sada je posve izvjesno da je predizborno obećanje premijera Andreja Plenkovića da će se stanovnici Koprivnice brzom cestom do Zagreba voziti do kraja mandata njegove aktualne Vlade, odnosno do travnja 2028. godine, neostvarivo. Hrvatske ceste ubrzo bi trebale raspisati javnu nabavu za izradu glavnih i izvedbenih projekata s ishođenjem građevinskih dozvola za lijevi kolnik brze ceste dionice Kloštar Vojakovački – Koprivnica u duljini otprilike 22,5 kilometara. Sam predviđeni rok za izradu projektne dokumentacije je 16 mjeseci od izvođenja izvođača u posao i po tome ispada da bi u idealnim uvjetima prva lopata na ovom dijelu ceste bili otkopana ili zakopana tek negdje u drugoj polovici 2027. godine. I to je iznimno optimistična prognoza, jer nakon što se napravi projektna dokumentacija i ishode dozvole, treba raspisati javnu nabavu za izvođača samih radova i realnije je da bi sama gradnja mogla početi u roku za koji je premijer najavio njen završetak, a to bi bilo proljeće 2028. godine. S obzirom na to da je riječ o iznimno zahtjevnoj dionici, možda i najzahtjevnijoj dionici u cestogradnji ikad u kontinentalnoj Hrvatskoj, bit će zapravo pravo čudo ako cesta bude završena do kraja 2030. godine. Pogotovo kada vidimo dinamiku gradnje dionice od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog duge tek 7,5 kilometara koja traje već tri godine, tada je teško uopće procijeniti rok u kojem bi mogla biti završena neusporedivo zahtjevnija dionica koja je i više nego tri puta duža, a sadrži čak četiri tunela kroz Bilogoru i nekoliko vijadukata.
Faze i etape
Procijenjena vrijednost projekta koji je trenutačno u fazi prethodnog savjetovanja, što je posljednji korak uoči samog raspisivanja javne nabave, iznosi 1,8 milijuna eura bez PDV-a, a planira se izrada glavnih i izvedbenih projekata za 22,5 kilometara samo jedne trake brze ceste sa svim objektima, tunelima i vijaduktima, kao i ishođenje svih potrebnih građevinskih dozvola. U oko upada i podatak da je projekt koncipiran na način da se cesta može graditi u fazama i najprije se planira izgraditi tek lijevi, odnosno sjeverni kolnik s dvije prometne trake i svim pripadajućim objektima poput tunela, vijadukata, odvodnje i instalacija. Tek u nekoj bližoj i daljoj nedefiniranoj budućnosti, kada novac za to bude osiguran, izgradit će se desni odnosno južni kolnik čime će se završiti puni profil brze ceste s četiri prometne trake. Zbog tehničkih i financijskih razloga, dionica Kloštar Vojakovački – Koprivnica podijeljena je na dva dijela odnosno na dvije etape građenja. Prva obuhvaća gradnju od Kloštra do km 30+500 s deniveliranim čvorom Velika Mučna gdje će biti omogućen priključak na državnu cestu D41 odnosno sadašnju glavnu cestu od Koprivnice do Križevaca. Druga etapa kreće od čvorišta Velika Mučna u dužini deset kilometara i uključuje čvorište Koprivnica Jug gdje će se ova brza cesta spojiti na DC2 odnosno na Podravsku magistralu. Ova bi cesta u budućnosti trebala predstavljati najkraću vezu između koridora posavske autoceste Bregana – Zagreb – Lipovac i buduće podravske brze ceste D2 koja će se protezati od Dubrave Križovljanske na granici sa Slovenijom, preko Varaždina, Koprivnice, Virovitice pa do Osijeka, Vukovara i Iloka te granice sa Srbijom. Za dionicu Kloštar – Koprivnica već je izrađena studija utjecaja na okoliš, kao i idejni projekti i ishođena je lokacijska dozvola, a kao što je vidljivo u dokumentaciji, cesta će se projektirati tako da dozvoljena brzina kretanja bude 100 km/h. Barem za sada dok je riječ o profilu brze ceste s dva kolnika. Na početnom dijelu dionice cesta će prolaziti između državne ceste D41 i pruge, u dolini između početaka južnih obronaka Kalničkog gorja i Bilogore. Nakon nekih četiri kilometra trasa brze ceste prelazi nadvožnjakom preko postojeće željezničke pruge i sljedećih sedam kilometara prolazi između pruge i obronaka Bilogore. Potom je predviđen tunel Sesvetska šuma dužine oko 400 metara pa slijedi prateći uslužni objekt srednje opremljenosti Sokolovac na obje strane ceste nakon čega dolazi čvor Velika Mučna. Nakon njega trasa prolazi obroncima Bilogore manje – više paralelno s prugom, a potom brdskim masivom Bilogore sve do praktički same Koprivnice.
Konfiguracija terena
Zbog izrazito nepovoljne konfiguracije terena na tom području, ističe se, predviđen je veći broj objekata u trasi. Tu je vijadukt Gornje Polje dužine 260 metara, tunel Mesarica dugačak gotovo kilometar, zatim slijedi vijadukt Kamenice dug 400 metara pa opet tunel Žlebić dug više od dva kilometra. Nakon ovog dugačkog tunela slijedi vijadukt Jagnjedovac dug 150 metara, a nakon još jednog tunela (Širovica, dužine oko 490 metara) trasa izlazi iz područja Bilogore i ulazi u nizinsko područje Podravine jugoistočnim rubom grada Koprivnice. Na kraju će tu biti prateći uslužni objekt Koprivnica koji će biti veće, funkcionalno bogatije odmorište s više parkirnih mjesta i boljom uslužnom infrastrukturom nakon kojeg stiže čvor Koprivnica gdje završava trasa ove brze ceste. Iz svega ovog očito je da će to biti ne samo iznimno zahtjevna i dugotrajna, već i skupa gradnja, a ako mi i ne doživimo to da će nam do Zagreba cestom od Koprivnice biti potrebno pedesetak minuta, barem će sljedeće generacije uživati u tome.
