Oni dijelovi rezervata Đurđevački pijesci, koji nisu revitalizirani, zarastaju nepješčarskom vegetacijom i izrazito su ugroženi obrastanjem. Površine gologa pijeska gotovo su nestale, a s njima i nekoliko rijetkih pješčarskih vrsta – piše, između ostalog, u Planu upravljanja Posebnim rezervatom i područjem ekološke mreže Đurđevački peski koji je naručilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Radi se o desetogodišnjem planu upravljanja ovim zaštićenim rezervatom, prvom ovako opsežnom, čiji je nositelj županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Dio je to nacionalne strategije upravljanja područjima u ekološkoj mreži, što je naslijeđe EU.
Inače, radi se o dva dijela, Đurđevačkim peskima površine 23,54 ha te Posebnom geografsko-botaničkom rezervatu Đurđevački pijesci, nešto manje površine od 19,33 ha. U planu su priložene i fotografije prema kojima je vidljivo, od 1966. pa sve do 2022., kako se smanjuju pješčani dijelovi.
– Zbog navedenih i ostalih razloga potrebno je planirati konstantnu revitalizaciju na što širem području – zaključak je plana u kojem se navodi i kako bi za taj dio trebalo kroz deset godina izdvojiti oko 370.000 eura.
Dominantne vrste na Peskima, navodi se, postaju bagrem, kupina, ambrozija i nepješčarske trave. Ipak, na još uvijek očuvanim malim površinama golog pijeska u sjeverozapadnom dijelu područja moguće je vidjeti tipičnu vegetaciju pijesaka, koja je djelomično očuvana. U jugoistočnom dijelu nepješčarske vrste toliko su uznapredovale da je taj dio područja nepristupačan (Matica, 2004.).
– Utjecaj upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi na bioraznolikost područja nije poznat, no s obzirom na to da je cijelo područje okruženo poljoprivrednim površinama s konvencionalnom proizvodnjom, bilo bi ga poželjno istražiti – smatraju i dodaju kako je u širem području, posebno uz cestu, uočen i problem ilegalnog odlaganja otpada, no na području rezervata to nasreću nije vidljivo.
Inače, Đurđevački pijesci značajna su županijska turistička destinacija. Po dostupnim podacima za 2021. godinu organizirane su brojne grupe, vrtićke, školske i studentske te klasične turističke. Povećava se i broj individualnih posjetitelja, koji se uglavnom ne najavljuju.
Edukacije i posjeti grupa sve su češći na Peskima
– Procjenjuje se da je 2021. na području rezervata bilo 4000 posjetitelja te ukupno 250 sudionika edukativnih radionica i terenskih nastava. To se područje koristi i za potrebe snimanja i fotografiranja,za što je Javna ustanova u proteklih pet godina izdala nekoliko koncesijskih odobrenja, no područje se za ove aktivnosti koristi i bez ikakvog dopuštenja – navodi se u ovom dokumentu, u kojem se između ostalog predviđa i ulaganje, obnova i gradnja turističke infrastrukture te edukacije u iznosu od 170.000 eura.
Dodajmo kako je navedeno da bi i u ekipiranost i programe Javne ustanove za ovu namjenu trebalo osigurati oko 240.000 eura, najviše za prioritetno zapošljavanje barem jedne osobe 150.000 eura te nabaviti hibridno vozilo za 30.000 eura kako bi se mogle lakše provoditi sve aktivnosti.
Unatoč tome, mjerodavni ne uočavaju utjecaje posjećivanja na vrijednosti područja. Branje i trganje biljaka, kažu, nije primijećeno, osim povremenog branja zečjaka, što ne predstavlja negativni utjecaj na očuvanje bioraznolikosti. Ipak, problem je što se na području u i oko njega sve češće primjećuju tragovi off-road vozila, što bi moglo predstavljati ugrozu u budućnosti.
-Ovo je prvi takav plan, a u izradi je i za Regionalni park Mura-Drava. Što se tiče izvora financiranja programa, radi se o još uvijek o planu, a vjerujemo kako će na nacionalnoj razini biti poseban fond za ekološku mrežu na koji ćemo se moći prijaviti za financiranje – rekla je Željka Kolar, ravnateljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode te potvrdila kako je očekivano, s obzirom na položaj Peski i okružje šuma, da polako nestaju pješčarski dijelovi i da je nužno planirati i provoditi programe kako bi se održalo postojeće stanje i zadržao status zaštićenog područja.
Kad je riječ o fauni na Peskima, prilično je bogata, a izdvajaju se leptiri i pauci. Ima tu i raznih vrsta gmazova, zmija smukulja, bjelice te livadne gušterice i zelembaća. Usto, ima i nekoliko ugroženih vrsta gljiva, poput kritično ugroženih velike okretnice i male okretnice, pješčarskog strška te sitnočehave rudoliske… Sudjelovati u javnoj raspravi o ovom planu i budućnosti Hrvatske Sahare može sva javnost do 7. ožujka, a u đurđevačkom Hotelu Picok u ponedjeljak 20. veljače u 10 sati bit će i javno izlaganje prijedloga ovog plana.
FOTO: Grad Đurđevac
